UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

PROBLEMI PLAĆANJA REŽIJA

Korisni savjeti oko zastare

     Svakog mjeseca dobivamo račune za struju, vodu, grijanje, plin, odvoz smeća, TV pretplatu i slično, dakle račune za javne, komunalne usluge koje popularno nazivamo „režije".

Kad treba platiti račun za režije?

     Na svakom računu treba pisati da­tum dospijeća računa i do toga datuma račun treba platiti, jer davatelj usluga nakon toga ima pravo obračunati za­konske i zatezne kamate, što također na računu piše i o tome treba voditi računa. Ako je neki račun plaćen kasnije od dana dospijeća, na sljedećem računu će biti iskazan i iznos kamata, koji, ako je obra­čunat, treba platiti (obično je u donjem uglu ispod računa ili na poleđini računa.)

Kad nastupa zastara za naplatu računa?

     Protekom godine dana od dana dos­pijeća računa nastupa zastara za naplatu istoga. To u praksi znači da, ako je račun npr. za grijanje imao datum dospijeća 15.08. 2018., a potrošač je 16.08.2019. dobio opomenu da ga nije platio i poziv da ga u određenom roku plati, inače će biti tužen i ovršen, potrošač treba uputi­ti prigovor onome tko mu je opomenu poslao i pozvati se na zastaru od godine dana, sukladno Zakonu o zaštiti potro­šača.

     Prigovor se mora uputiti bez obzira je li račun plaćen ili ne, jer ako potrošač na opomenu ne prigovori račun mu može biti naplaćen iako je nastupila zastara.

Prigovor se uvijek piše onome tko je opomenu poslao, što znači ako nam je javni bilježnik poslao opomenu pred ovrhu npr. za struju, prigovor pišemo javnom bilježniku, a ne HEP-u.

 

     Prigovor treba napisati u roku od osam dana od pri­manja opomene i dostaviti preporu­čeno s povratni­com. Javni bilježnik će takav predmet na koji je upućen prigovor zastare uputiti sudu i po­trošač se na sudu ponovno mora po­zivati na prigovor zastare, jer sud o tome ne vodi računa po službenoj dužnosti.

Kad počinje zastara

     Zastara od godinu dana odnosi se na račune za vodu, plin, struju, grijanje, TV i radio pretplatu, internetsku pretpla­tu, poštanske usluge. Zastara od tri go­dine se odnosi na komunalnu naknadu i pričuvu i o tome trebaju potrošači voditi računa ako dobiju opomenu za neplaće­ni račun za iste.

     Od 1. siječnja 2018. komunalna na­knada se ne naplaćuje za kuće i stano­ve za odmor, već se naplaćuje porez, pa treba voditi računa o tome, jer neke op­ćine i dalje šalju potrošačima račun i za jedno i za drugo. Račun za komunalnu naknadu ne treba u tom slučaju platiti, već uputiti prigovor i pozvati se na ne­postojanje obveze plaćanja iste.

     Što ako nemamo potvrdu da smo platili račun?

     Ako je prošlo više od godinu dana za ono što zastarijeva za godinu dana, odnosno tri godine za ono što zastari­jeva nakon toga roka, račun nikako ne plaćamo ponovo, već se piše prigovor za zastaru.

     Ako nije nastupila zastara, a dobili ste opomenu za neplaćanje, ako je ra­čun plaćen i imate potvrdu, tada treba dostaviti kopiju potvrde, a ako ju nema­te osobno trebate otići u ured davatelja usluge i tražiti da provjere vašu uplatu, navodeći vrijeme i mjesto gdje je plaće­no (npr. na šalteru pošte u Branimirovoj ulici u Zagrebu dana 15.03.2019.). Ako ne pristaju u tom uredu provjeriti na ta­kav način, imate pravo tražiti inspekcij­ski nadzor.

Apsolutna zastara - 10 godina

     Ako se za neko neplaćanje navede­nih režija vodi sudski postupak i posto­ji pravomoćna presuda i ako se ista ne izvrši u roku od deset godina, nastupa apsolutna zastara i takva se odluka ne može više izvršiti.

Ana Knežević

 

Netko koristi moju karticu

     Primijetio sam da mi na bankovnoj kartici nedostaje novca. Pregledava­njem računa shvatio sam da su obav­ljene transakcije koje nisam odobrio. Što mi je činiti?

I.K., Split.

     Ukoliko uočite da se Vašom karticom izvršavaju transakcije koje niste autorizi­rali, prije svega treba o navedenome oba­vijestiti banku (npr. telefonom) i zatražiti blokiranje kartice kako bi se onemogućilo daljnje izvršenje platnih transakcija, odno­sno daljnje terećenje Vašeg računa.

     Osim toga, potrebno se obratiti svojoj banci prigovorom u kojem se navode neau­torizirane transakcije, a na taj prigovor je banka dužna, odgovoriti u roku od deset dana od dana primitka prigovora.

     U takvim slučajevima banka je duž­na izvršiti povrat iznosa neautorizira­ne platne transakcije, osim ukoliko ne utvrdi da je klijent postupao prijevarno ili s namjerom ili krajnjom nepažnjom nije ispunio svoje obveze vezane za samu karticu odnosno personalizirane sigurnosne vjerodajnice koje se nalaze na samoj kartici.

     Klijent banke se također može obratiti pritužbom Hrvatskoj narod­noj banci.