UVODNA RIJEČ

Izaberite bolje!

Piše: Jasna A. Petrović

     Neznate za koga biste glasali, jer vam je dojadilo tri deset­ljeća vladavine HDZ-a, uz povremeno ubacivanje SDP-a. Zapravo biste radije glasali za socijaldemokratsku opciju, jer vjerujete da će „ljevičari" biti skloniji malom čovjeku i socijal­nim pitanjima, a kao umirovljeniku s prosječnom mirovinom od samo 2.524 kune, itekako vam je važnije pitanje preživljavanja od ideološkog nadmetanja. Pun vam je kufer ustaša i partizana, a domoljublje ne mjerite stranačkom knjižicom. Iako umirovljenici uglavnom nisu aktivni članovi političkih stranaka, njihov glas doista odlučuje na izborima, a mogao bi i presuditi. I što sada?

     Na društvenim mrežama stariji građani sve više zazivaju neku treću opciju, ali im ovogodišnja ponuda nije dovoljno uvjerljiva: pjevač koji zagovara ministarstvo sreće, mostovi prema tradici­onalizmu ili oni s imenom i prezimenom.

     Na prošlim su izborima mnogi svladali abecedu varljivosti političke ponude, i razočarano shvatili da su njihovi glasovi samo poslužili za carsko uhljebljenje Mislava Kolakušića i Velibora Sinčića, ili za očuvanje saborske fotelje vječnog predstavnika umirovljenika Silvana Hrelje. Neće vas privući niti bivši ministar Mirando Mrsić kojemu je glavni slogan da je „protiv Bere". Možda ste i vi protiv Bere, i protiv Plenkovića, i protiv Škore ili Petrova, ali za nekoga morate glasati.

     Zato nemojte glasati za pojedince, već za programe. Pogle­dajte što vam tko obećava, koliko veću mirovinu, kakvu obiteljsku mirovinu, koliko godina priznatog staža po djetetu, koliko novih domova za starije i nemoćne, kakvu minimalnu mirovinu, kakve mjere protiv siromaštva najugroženijih. Ima još puno pitanja za koje potražite odgovore. Možda će to, istina, biti tek obećanja, kićeno pretjerivanje, poigravanje s brojkama. Ali i to ima svoju težinu. Znači da kroz svoju ponudu, ma kako nestvarnu i pre­tjeranu, nude nešto baš vama. Da im je stalo do vašega života jer su se barem potrudili napisati nešto što bi vam moglo vratiti dostojanstvo. A onda ih imate i za što prozivati, pitati, suditi im. Osim programa, pogledajte koliko je gdje lopova, kriminala, nemorala, korupcije. Nigdje nije sve oprano i čisto, ali barem gledajte gdje je takvih manje.

     I, ne, nemojte ni pomisliti da ne odete glasati. Vaš je glas va­žan, jer to je stvarno jedan od rijetkih trenutaka kad glas svakog čovjeka ima jednaku vrijednost. Doista je jednakopravan već time što svatko ima samo jedan glas. Slobodan je izbor iskren izbor, a odluku o tome kako će glasati birač donosi samostalno; slobodno odlučuje o izboru predstavnika koji će u njihovo ime odlučivati.

     I ponosno se svečano odijenite i odite na biralište, bilo sunce ili kiša. Vaše dostojanstvo je vaše pravo da to učinite. Da izabe­rete. Sreća nikada nije umanjena kada je podijeljena s drugima.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

HOBIJI SU ZDRAVI I ZA TIJELO I ZA DUŠU

Pleti i cvati

 

     Medicinski se eksperti slažu: biti oduševljen hobista je dobro i zdravo za čovjeka. Oni kažu da hobiji smanjuju stres. Hobiji odvlače pa­žnju od svakodnevnih briga. Ako uživate u obrađivanju svog vrta, ne mogu vas istovremeno izjedati oni problemi prisut­ni u obitelji. Ili recimo pletenje ili bilo što drugo što zahtijeva ponavljanje pokreta, rezultira relaksacijom, ukupnom mirno­ćom i spokojstvom, što se kasnije odraža­va i sniženjem krvnog tlaka.

Sve pod kontrolom

     Hobiji pružaju umirujući osjećaj kon­trole, a istraživanja ukazuju da jačaju i obrambeni, imunološki sustav organiz­ma. Možda čovjek ima malo toga za go­voriti na radnom mjestu, iznijeti svoje mišljenje itd., ali kada, recimo, kod kuće obrađuje drvo, rezbari, onda on sve drži pod kontrolom. On osobno dobiva kredit, zasluge - i zadovoljstvo - nakon dobro obavljenog posla.

     Znanstveno je potvrđeno da fizička aktivnost produžuje životni vijek, me­đutim i ona manje aktivna zanimanja su zdrava. Jedna je švedska studija pokazala da ljudi koji su redovno uključeni u hobi­je, kao što su, na primjer, šivanje, obrađi­vanje vrta, pravljenje goblena, itd., imaju manju vjerojatnost da će patiti od men­talnih smetnji. Jedno slično istraživanje, objavljeno u The New England Journal of Medicine, našlo je da osobe koje su se bavile aktivnostima koje stimuliraju um, razmišljanje - kao što je igranje šaha ili rješavanje križaljki - imaju smanjeni rizik od Alzheimerove bolesti ili drugih vrsta demencija.

Demencija, pa-pa!

     Neurolozi kažu da svaki hobi koji predstavlja izazov za mozak ima pozitivan učinak, to jest smanjuje rizik od nastanka demencije.

     Mnogi hobiji imaju i društveni karak­ter. Od igranja karata, kao što je bridž, igranja šaha, do razmjena raznih pred­meta s drugim kolekcionarima (kao što su na primjer poštanske marke itd.). Takvo angažiranje u kontaktima sa sličnim du­šama, stimulira i pojačava imunitet orga­nizma.

     Jedna japanska studija, provedena na gotovo 12.000 osoba, je našla da muškar­ci koji imaju razne hobije ili su uključeni u različite aktivnosti svoje lokalne zajedni­ce, imaju manju vjerojatnost da će umri­jeti od moždanog udara ili drugih cirkulatornih oboljenja, nego oni bez ijednog hobija ili oni koji su društveno potpuno pasivni.

Promjena život znači

     Hobiji nisu samo za one koji imaju previše vremena na raspolaganju. Ustva­ri, zašto ne biste unijeli malo promje­ne u svoj život? Dok uživate u toj maloj promjeni, zabavi, vi istovremeno s tim možete pomoći borbi protiv svoje even­tualne depresije, stresa kojem ste gotovo permanentno izloženi, visokom krvnom tlaku itd.

     Obrađivanje vrta, primjerice, je sasvim sigurno nešto više nego samo usaditi ne­koliko lijepih cvjetova i nadati se da će procvjetati. Naime, predan odnos prema svojem vrtu može rezultirati poboljša­njem našeg dišnog i srčanožilnog susta­va, boljoj snazi i fleksibilnosti organizma.

     Nekome hobi može biti stvaranje no­vih recepata za ukusne obroke ili kolače. Putovanja mogu iznijeti na vidjelo dio vas koji bi inače mogao ostati neotkriven. Tu se ne radi samo o skupim putovanjima. Tu se radi o otkrivanju života i kultura u izabranoj destinaciji. Bez obzira koju vrstu putovanja planirate - opušteno ležanje na plaži, putovanje automobilom ili neka pustolovina - svako putovanje kao hobi znači da ćete uživati u jednom dodatnom elementu nezavisnosti u svom životu.

Čitaj, snimaj, gledaj

     Kad razvijete naviku čitanja, manje je važno što čitate, a važnija je činjeni­ca da osjećate zadovoljstvo u tom činu. Umjetnost nije samo stvoriti nešto lijepo. Radi se o tome da otkrivate jednu tajnu stranu sebe. Za vrijeme tog otkrivanja čo­vjek također uživa u jednom unutarnjem miru i emocionalnoj ravnoteži, koju oso­ba možda traži. Nema potrebe kupovati skupu opremu. Nabavite najjednostavniji i najjeftiniji fotoaparat i počnite snimati. Nemojte podcijeniti mentalne i fizičke koristi od fotografiranja. Privlačnost „hva­tanja" prirode u svoj njezinoj ljepoti, kom­binirana je sa svim onim zdravstvenim ko­ristima boravka u prirodi.

     Ljudi se prečesto ne potrude pronaći vrijeme za hobije u kojima uživaju, zato jer misle da hobiji nisu važni. Međutim, odabrati pravi hobi stvara osjećaj mental­ne i fizičke stabilnosti, koja nam je potreb­na da budemo zdravi, kako starimo. Kad se osjećamo nesretni, imamo sklonost okriviti okolnosti u životu, umjesto da se zapitamo činimo li išta što će pridonijeti našoj vlastitoj sreći.

Uhvati sreću

     Kad malo razmislite o aktivnostima u kojima uživate, kao što su npr. planina­renje, slaganje puzzli, kuhanje, skuplja­nje poštanskih maraka itd., uočit ćete da ako za njih pronađete vrijeme, da će vam ti hobiji povećati sreću na dnevnoj bazi. Pronaći hobi koji je usmjeren prema va­šem osobnom interesu može pomoći bo­ljem snu, manjoj upotrebi lijekova i čak smanjenju prekomjerne tjelesne težine.

     Vesele fizičke aktivnosti stimuliraju lu­čenje hormona endorfina u mozgu. To je tzv. „hormon sreće" i on čini da se osoba osjeća fiziološki sretnom. Hobiji pružaju emocionalnu ravnotežu. U svakodnev­noj jurnjavi, ključ ukupnog blagostanja i sreće je ravnoteža. Kada se radi ili samuje, puno sati na dan, čovjek gubi ono vrijeme koje bi mogao provesti s prijateljima, svo­jom obitelji ili u nekoj rekreativnoj vožnji biciklom, nogometu itd. Ljudi permanen­tno traže stanje ravnoteže i kada sudje­lujemo u stvarima u kojima uživamo, u mogućnosti smo povećati ukupnu sreću i samopouzdanost.

     Ima ih koji kažu: „I ja bih imao hobi, ali nemam vremena za to." To je laž. Tko ima volju, nađe i vrijeme. Prema tome, kažu eksperti, nastavite sa svojom ribičijom, skupljanjem lutaka ili papirnatih salveta iz ugostiteljskih objekata. Možda će drugi misliti da ste opsjednuti, međutim vi zna­te najbolje kako stvari stoje.

dr. Ivo Belan