UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

POLJSKA UKIDA DRUGI MIROVINSKI STUP

Konačna presuda protiv gulikoža

     Iako su Poljska, Mađarska, Slovačka, Bugarska i Rumunjska reterirale iz drugog obveznog mirovinskog stupa kapitalizirane štednje, kakav im je krajem devedesetih godina nametnula Svjetska banka, Hrvatska i dalje živi u informativnoj blokadi, uvjerena kako je drugi mirovinski stup blagodat privatne štednje.

     Češka i Slovenija i tada u devedesetima nisu imali velike javne dugove, pa su mirno otprašile pritisak Svjetske banke i odbile uvesti drugi obvezni stup, te se spasile. Međutim, osim Mađarske koja je praktički provela potpunu nacionalizaciju drugog stupa, Poljska je započela s prijelaznim ukidanjem obveznosti i polako uvodila dobrovoljnost. No, u hrvatskim medijima se od strane financijskih krugova lažiraju informacije, pa čak i o Poljskoj, koja će navodno opet vratiti drugi stup.

 

     Točno je jedino to da je u lipnju 2019. poljski premijer konačno oglasio detalje oko likvidacije 38 milijardi eura iz drugog mirovinskog stupa, završavajući time brojne spekulacije o demontaži drugog stupa započetoj 2016. godine

     Prema priopćenju Vlade mirovinski fondovi će imati izbor preseliti sva sredstva u novoosnovani treći stup za dobrovoljnu individualnu štednju ili ih vratiti u prvi javni stup poljskog mirovinskog fonda. U prvom slučaju, članovi će platiti konverzijsku taksu od 15 posto vrijednosti sredstva, a vlasnici računa će imati pravo na isplatu tek kad odu u mirovinu, s tim što će dobrovoljna štednja biti privatne naravi i može se naslijediti. Oni koji prijeđu u javni stup, bit će pošteđeni dodatne takse.

     Prema planu iz 2016. godine trebao se osnovati demografski rezervni fond, no novi model je postavljen nakon konzultacija u svibnju 2019., a što su potvrdili Vlada i Parlament, s time da konačna realizacija ukidanja slijedi u siječnju 2020. godine.