UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

DOPUNSKO OSIGURANJE:

DESETAK TISUĆA OŠTEĆENIH UMIROVLJENIKA?

Daj 60, uzmi 70 kuna!

 

     Strah 74-godišnje umirovljenice Ranke B. iz Zagreba je opravdan: „Mirovina mi iznosi samo 1.506 kuna, a u miro­vinskom su mi rekli da imam kategoriju najniže mirovine. Sada živim u strahu jer će mi kod nove povišice mirovina po­rasti za 3,13 posto i još ću nešto dobiti za usklađivanje, pa bih to sve zajedno moglo iznositi 67 kuna više. Tada bi mi mirovina porasla na 1.573 kuna. Živim skromno sa suprugom invalidom u malom stanu i moram priznati da skupljam plastične boce po susjedstvu, kako bih mogla pokrivati režije i prehraniti se. Je li točno da će mi zbog nove povišice biti ukinuto besplatno zdravstveno osiguranje?"

     Teško je odgovarati na takve upite, jer su opravdani straho­vi brojnih umirovljenika s donje granice bijede, onih koji imaju mirovine nešto niže od 1.516,32 kuna, što je sada prihodovni cenzus za osiguranika samca za stjecanje prava na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna. Gospo­đa Ranka je dobro izračunala i stvarno će za svojih 30 godi­na radnog staža dobiti nešto manje od 70 kuna, a izgubiti 70 kuna. Pa gdje je tu pravda!

Superhik ministar šuti

     Sindikat umirovljenika Hrvatske stoga je 12. lipnja 2019. otvorenim pismom zatražio od ministara financija i zdravstva, Zdravka Marića i Milana Kujundžića, da se probude i prestanu s 15-godišnjim guljenjem siromašnih umirovljenika. Umirovlje­ničke udruge već puno desetljeće zahtijevaju povećanje cen­zusa za dopunsko zdravstveno osiguranje, ali ministar financi­ja drži svoju blagajnu zaključanu i ne odgovara na prijedloge da se prihodovni cenzus automatski povećava jednom godiš­nje prema hrvatskoj liniji siromaštva.

     Ministar Zdravko Superhik ne samo da je očito senzibiliziran samo za bogate, već predstavnicima siromašnih niti ne odgovara na njihove dopise upućene direktno ili preko Naci­onalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Ignoriranje je najgori odgovor poniženja, no njega to nije briga. Baci pogled na svoj skupocjeni sat i odjuri na novi sastanak!

     Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske od rujna 2018. godine u više navrata su vodili neposredne pregovore s duž­nosnicima Ministarstva zdravstva, kojom prigodom se stekao dojam kako će do utvrđenja novog cenzusa doći još tijekom 2019. godine, a takve najave je davao i ministar rada i mirovin­skog sustava Marko Pavić.

Za hitno povećanje

     Kako se približava drugi ovogodišnji termin redovitog usklađivanja mirovina, kojom prigodom je moguće očekivati i desetak tisuća novih gubitnika prava na besplatno dopunsko osiguranje zbog minimalno povećane mirovine i povišice naj­niže mirovine za 3,13 posto, SUH je pozvao ministra financija da odobri hitno utvrđenje prihodovnog cenzusa u visini hrvat­ske linije siromaštva (2.321 kuna za samca).

     Kod prvog ovogodišnjeg usklađivanja više od 3.000 umi­rovljenika je dobilo mirovine veće za 40-50 kuna, ali su zbog toga automatski izgubili besplatno dopunsko osiguranje te su morali započeti plaćati po 70 kuna mjesečno, čime je saldo usklađivanja za njih bio negativan. Sada će oko 253.610 umi­rovljenika s najnižim mirovinama doći u rizik gubitka dopun­skog.

     Neshvatljivo je da od 2004. godine, dakle već punih 15 godina, nije mijenjan prihodovni cenzus, što znači da svi oni koji imaju ostvarene prihode po članu obitelji i za kunu više od 1.516,32 kuna, a kod osiguranika samca više od 1.939,39 kuna, gube to pravo i klize u još veće siromaštvo.

     U međuvremenu, mirovine su porasle za oko 35 posto, a plaće za 54 posto, a samo od 2012. godine broj polica do­punskog osiguranja na teret države smanjio se za više od 260 tisuća, odnosno sa 740 tisuća na sadašnjih oko 480 tisuća.

     „Doista je neshvatljivo, ministre Mariću, koliko ste brzi i pri­pravni povećavati mirovine prema posebnim propisima, do­datke propalim Royalovcima ili zaostatke pripadnicima HVO-a, a gulite one najsiromašnije, najslabije i najstarije. Vaša soci­jalna osjetljivost je ravna nuli", podvlači se u dopisu Sindikata umirovljenika.

Prevencija bolesti

     Pri tome su umirovljenici podsjetili i kako je prema izvje­šću Europske komisije Hrvatska na osmom mjestu u EU-u po najvećoj stopi smrtnosti koju je moguće izbjeći medicinskim intervencijama, te je upravo stoga od osobitog značenja što veća pokrivenost starije populacije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, kako bi se prevenirali troškovi liječenja. I spriječi­lo svojevrsnu masovnu eutanaziju.

     To bi ministru financija trebalo biti posve jasno, no opća društvena marginalizacija starijih osoba, koja je dovela do re­lativne vrijednosti mirovine od 37,7 posto, koja je ujedno i naj­niža od svih zemalja u okruženju, dovela je do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 godina potonuo u siromaštvo.

„Čini se da vas nije briga koliko gladnih umirovljenika kopa po kontejnerima i kantama za smeće, prikupljajući plastične boce i ostatke hrane. Čini se da gradite društvo nejednakosti, društvo koje pogoduje bogatima, a guli siromašne", zaključuje SUH u svojem otvorenom pismu ministrima.

     Predlaže se stoga da se prihodovni cenzus utvrđuje auto­matski svake godine prema liniji siromaštva koju jednom go­dišnje određuje Državni zavod za statistiku za samce te člano­ve obitelji. Na otvoreno pismo do sada nije nitko odgovorio.

Jasna A. Petrović