UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

 

Kakav mirovinski sustav želimo?

 

 

 

Koordinacija umirovljeničkih udruga održala je 13. veljače 31. sjednicu na kojoj je nakon višesatne rasprave usvojen dokument „Polazišta za novi mirovinski sustav i mirovinsko osiguranje“. Od osam članica Koordinacije sudjelovalo ih je sedam, jer se predsjednik Matice umirovljenika ispričao kako su imali druge obveze. Novi dokument je svojevrsna platforma za pregovore o budućem mirovinskom zakonu u okviru Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Nacrt dokumenta je izradila stručna grupa Sindikata umirovljenika Hrvatske, a nakon usvajanja je upućen u Nacionalno vijeće i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Očekuje se da će „Polazišta“ biti korisna osnova za „pisanje“ novog zakona. Nacionalno vijeće je također obaviješteno kako je, prema internim pravilima Koordinacije, dužnost predsjedavajućega nakon Maria Tocauera iz Zajednice umirovljenika HŽ-a, preuzeo je Jožef Pfeifer iz Zajednice udruga umirovljenika unutarnjih poslova, koji će preuzeti i potpredsjedničku dužnost u Nacionalnom vijeću.

KOORDINACIJA UMIROVLJENIČKIH UDRUGA HRVATSKE

POLAZIŠTA  ZA NOVI MIROVINSKI SUSTAV I MIROVINSKO OSIGURANJE:

  1. Umirovljenicima se mora omogućiti živjeti dostojanstveno i bez diskriminacije na temelju mirovina stečenih radom, sebe ili svojih bivših partnera;
  2. Mirovinski javni stup pokriva starosne, invalidske te obiteljske mirovine (udovice/udovci; partneri/partnerice; razvedene/razvedeni; djeca);
  3. Građanima koji nisu ostvarili uvjete za mirovinu, a nemaju drugih prihoda te udovoljavaju socijalnom cenzusu, treba osigurati državnu naknadu za starost (iz proračunskih sredstava);
  4. Sustav mirovinskog osiguranja mora sadržati razrađene i djelotvorne mehanizme i mjere borbe protiv siromaštva starijih osoba;
  5. Javni obvezatni mirovinski stup međugeneracijske solidarnost mora biti kamen temeljac mirovinskog sustava, uz plaćanje doprinosa od strane poslodavaca i radnika;
  6. Mirovine temeljem beneficiranog radnog staža mogu dobiti vojnici, policajci, vatrogasci, radnici na teškim poslovima, umjetnici itd.; sve povlaštene mirovine se ukidaju;
  7. Kako bi se čuvala realna vrijednost mirovina, mora postojati odgovarajući model usklađivanja; kako se od 1. siječnja 1999. do 1. siječnja 2012. realna vrijednost prosječne bruto plaće u Republici Hrvatskoj povećala za 32%, a realna vrijednost mirovina putem usklađivanja samo za 15,1%, potrebno je uvesti mješoviti model  usklađivanja (najmanje 70 posto povoljnijeg faktora – troškovi života ili rast plaća);
  8. Drugi mirovinski stup treba imati funkciju isključivo dodatnog stupa onome iz I. stupa, koja se mora obračunati primjenom iste formule koja vrijedi za one koji su osigurani samo u I. stupu; neuputno je zadržati dva odvojena stupa, uz seljenje dijela doprinosa iz prvog u drugi stup;
  9. Drugi stup može biti obvezatan ili dobrovoljan, ali u oba slučaja uz obvezu uplate na strani radnika i poslodavaca; u slučaju da je obvezatan, korisnicima treba omogućiti prijelaz iz drugog u prvi stup – ako je to povoljnije;
  10. Potrebno je hitno uvesti predstavnike radnika i umirovljenika te poslodavaca (kad postanu obveznici plaćanja) u nadzorna tijela fondova drugoga stupa radi utjecaja i transparentnosti rada i odlučivanja, te smanjivanja političkog utjecaja;
  11. Ne prihvaća se povećavanje visine doprinosa u drugi mirovinski stup do oporavka ekonomije, a i tada ne na račun rezanja iz prvog stupa međugeneracijske solidarnosti;
  12. Dobrovoljna mirovinska štednja u trećem mirovinskom stupu, te i u drugom stupu, treba se stimulirati različitim olakšicama u korist poslodavaca i radnika, te poticati njezino uređivanje kolektivnim ugovorima;
  13. Troškovi upravljanja drugim stupom i dalje se trebaju smanjivati, a država treba snažnije nadzirati opravdanost i diversifikaciju ulaganja;
  14. Tendencija porasta životne dobi nužno vodi prema povećanju dobi za umirovljenje, međutim u Hrvatskoj ne treba uvoditi daljnje povećavanje uvjeta dobi za stjecanje mirovine, a nikako automatsko povećavanje prema rastu životne dobi;
  15. Kao uvjet za starosno umirovljenje, uz postojeći uvjet dobi od 65 godina i radni staž od 20 (sada 15) godina, treba uvesti i 40 godina mirovinskog staža osiguranja za muškarce odnosno 38 godina mirovinskog staža za žene - bez uvjeta dobi;
  16. Treba povećati minimalnu plaću na razinu od 40% prosječne bruto plaće; te utvrditi najnižu mjesečnu osnovicu za uplatu doprinosa automatizmom prema minimalnoj plaći, kao i ukinuti najvišu osnovicu za uplatu doprinosa;
  17. Neodgodivo je utvrditi jedinstvenu minimalnu mirovinu koja će biti iznad granice siromaštva, financiranu dijelom iz poreznog sustava, a ne samo iz mirovinskog doprinosa, te  koja će ovisiti o socijalnom statusu umirovljenika;
  18. Hitno je potrebno povećati neoporeziv dio mirovine na oko 3.800 kuna, te istu granicu rabiti kao donji cenzus za različita mirovinska, socijalna i zdravstvena prava;
  19. Treba još uvijek zadržati institut prijevremenih mirovina, ali uz ukidanje umanjenja za prijevremeno umirovljenje po stjecanju pune starosne dobi odnosno uz uvjet radnoga staža od 38 godina za žene ili 40 godina za muškarce 
  20. Zbog rodno uvjetovanih razlika između mirovina žena i muškaraca, potrebno je što hitnije uvesti kompenzacijske instrumente za žene i muškarce (npr. dodatak ili pridodani staž za obiteljsku skrb odnosno za skrb djece i invalidnih i starijih osoba), sukladno europskoj široko rasprostranjenoj praksi;
  21. U drugom i trećem mirovinskom stupu potrebno je, sukladno presudi Europskog suda u Luxemburgu (s obvezom primjene u svim zemljama EU od 1.1.2013.), jamčiti jednake anuitete za žene i muškarce.
  22. Tražimo zakonsko reguliranje različitih mogućnosti i oblika rada umirovljenika, uz pravo zadržavanja mirovine, sukladno europskim trendovima.

 U Zagrebu, 13. veljače 2013. – Usvojeno na 31. sjednici Koordinacije umirovljeničkih udruga kao podloga za raspravu o budućem Zakonu o mirovinskom osiguranju