UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

USKORO POVEĆANJE NAJNIŽIH MIROVINA

Porast od 4,5 posto!

 

     Veselo i radosno Plenković je obavijestio starije pučanstvo kako će im od 1. srpnja ove godine izvanredno porasti najniže mirovine za 3,13 posto. Hvala mirovinskoj reformi što je uvrstila taj zahtjev Sindikata umirovlje­nika Hrvatske kojim se predlagalo izjednačenje aktualne vrijednosti za izračun mirovine i za utvrđenje najniže mirovine kao solidarnog mehanizma, jer je iz nerazumljivih razloga ova druga vrijednost bila umanjena.

     Tako u ovom trenutku vrijednost AVM iznosi 66,35 kune, a AVM za naj­nižu mirovinu 64,34 kuna. Ta će se vrijednost povećati s 1. srpnjem 2019. (uz isplatu u kolovozu ili rujnu), jer se aktualna mirovina (i jedna i druga vrijednost) usklađuju dva puta godišnje. Kad se zbroji povećanu vrijed­nost AVM-a uslijed usklađivanja za nešto više od jedan posto, tek na to doda povećanje najniže mirovine za 3,13 posto, svi oni s najnižim mirovi­nama u kolovozu ili rujnu će dobiti mirovinu povećanu za oko 4,5 posto!

     Potrebno je, međutim, pojasniti što je to najniža mirovina. Naime, visina naj­niže mirovine računa se tako da se svaka puna godina mirovinskog staža po­množi s vrijednošću najniže mirovine u trenutku priznanja prava na mirovinu, uz primjenu odgovarajućeg polaznog faktora i mirovinskog faktora te se može odrediti kao starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, invalidska i obiteljska mirovina.

     To znači ako je netko išao u mirovinu sa 30 godina radnog staža tijekom ko­jega je primao minimalnu plaću, ta je osoba temeljem solidarnosti stekla pravo na 1.930,2 kune mirovine. Međutim, ako je ta ista osoba otišla u prijevremenu mirovinu, i od smiješno niskog iznosa odbit će se penalizacija, pa ako pretposta­vimo da je osoba otišla pet godina ranije, odbilo joj se do 20,4 posto osnovice, pa bi tako dobila za 30 godina staža zaštitnih samo 1.536,2 kune.

     No, stvarno najniža - najniža mirovina je ona za 15 godina radnog sta­ža, koja umnožena sa 64,34 kune iznosi 965,1 kuna. Postavlja se pitanje, ako je osoba išla u prijevremenu mirovinu, može li dobiti manje od tog iznosa? Može! Jer se od tog iznosa oduzima do 20,4 posto, što u konač- nici znači samo 768 kuna. Bijeda i očaj. I sramota za takav sustav najniže mirovine, jer ta će kategorija dobiti povišicu od 35 kuna mjesečno, dok će onima sa 30 godina staža porasti za 69 kuna.

     Time se potvrđuje kako sustav najniže mirovine nije isto što i sustav minimal­ne mirovine, jer nema apsolutne linije ispod koje nitko neće dobiti nižu mirovi­nu. Najniža mirovina se određuje prema službenoj dužnosti.

     Prema podacima HZMO-a za svibanj 2019., od 1,14 milijuna umirov­ljenika najnižu mirovinu prima 253.610 osoba, odnosno 23 posto svih umirovljenika prema općim mirovinskim propisima. Prosječna najniža mirovina za četvrt milijuna građana iznosi samo 1.587 kuna. U prosjeku, korisnici najniže mirovine imaju 26,8 godina staža. Većina primatelja naj­niže mirovine jesu žene, a ona je za njih niža od najniže mirovine muška­raca, zbog toga što su ostvarile manje radnog staža.

     Ponavljamo, vrijednost najniže mirovine Hrvatski zavod za mirovinsko osi­guranje određuje dvaput godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja (najčešće sa zakašnje­njem i isplatama razlike u travnju i rujnu). Trenutna vrijednost najniže mirovine iznosi 64,34 kune. Od 1. srpnja bit će određena nova vrijednost, na koju će biti obračunata i povišica od 3,13 posto pa je za očekivati kako će oboje retroaktiv­no biti provedeno tek u rujnu s isplatom zaostataka, kako je bilo i lani.

     Podsjetimo, lani su mirovine prvim usklađivanjem rasle 0,94 posto, a drugim 2,7 posto. Ove godine prvo usklađivanje donijelo je rast mirovina za 1,15 po­sto u travnju za razdoblje od 1. siječnja. Sada se očekuje porast od do 1,4 posto. Je li ipak nekakav pomak? Mizeran, skroman, nedostatan, ali ipak - pomak.

J. A. Petrović