UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

2. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Umirovljenički predstavnici  nespremni za viziju?

  • Ministarstvo pokrenulo raspravu o novom mirovinskom zakonu, uz sudjelovanje umirovljenika  od samog početka

 Druga sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, održana 1. veljače u Zagrebu, nije održana samo s najavljenim dnevnim redom. Naime, predstavnici Koordinacije umirovljeničkih udruga održali su 31. siječnja sastanak kako bi se raspravilo o prioritetnim temama za koje žele da se nađu na dnevnom redu Nacionalnoga vijeća, te su – na temelju prijedloga od 15 točaka Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH), te spiska pitanja od strane Matice umirovljenika Hrvatske (MUH), definirali tri pitanja oko kojih drže da se ne treba čekati novi Zakon, već ih treba riješiti po hitnom postupku (prijelaz na povoljniju formulu usklađivanja mirovina, ukidanje zdravstvenog doprinosa na mirovine te reguliranje ovršavanja mirovina), te šest područja pitanja o kojima treba tematski raspravljati (mirovinski zakon, socijalna politika, zdravstvo itd.).

K tome, predstavnici triju umirovljeničkih organizacija našli su se na radnom dogovoru  uoči druge sjednice Nacionalnog vijeća kako bi se od prijedloga SUH-a i MUH-a pripremio zajednički prijedlog prioritetnih tema, no predstavnici MUH-a su naknadno promijenili mišljenje o potrebi rasprave o zajedničkim prioritetima, te se tako na sjednicu došlo s kompromisnim rješenjem koje je izložio Mario Tocauer, potpredsjednik Nacionalnog vijeća ispred Koordinacije umirovljeničkih udruga, te službeno predao spiskove SUH-a i MUH-a te prioritetna stajališta Koordinacije. Tocauer je stoga odmah na početku 2. sjednice intervenirao u dnevni red, predlažući da se uz najavljenu točku o budućem zakonu o mirovinskom sutava i osiguranju, uvrsti i rasprava o prioritetnim temama. Vladina strana je bila iznenađena da umirovljeničke udruge nisu došle sa zajedničkim stajalištem, što je izazvalo kraću raspravu o načinima rada. Na prijedlog ministra Miranda Mrsića dogovoreno je da će Nacionalno vijeće imati godišnje dvije do četiri tematske sjednice vezane uz pojedina područja iz interesa umirovljenika.

No tek druga točka, najavljena rasprava o Zakonu o mirovinskom osiguranju, izazvala je šokove na strani većine umirovljeničkih predstavnika, jer je Vladina strana došla bez ikakvog materijala ili teza na temelju kojih bi se tražilo očitovanje umirovljenika. Ministar Mrsić je obrazložio kako je njihova želja da se na sjednici Nacionalnog vijeća razgovara otvoreno o mogućim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, kako bi se umirovljeničke  udruge uključile u donošenje novog zakona od samog početka. Takav je pristup iznenadio većinu predstavnika druge strane, jer su smatrali da Vlada odnosno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava trebaju doći s prijedlogom, na temelju čega bi se vodila rasprava. Međutim, predsjednica SUH-a Jasna Petrović je podržala da Nacionalno vijeće uz konzultativnu, ima i savjetodavnu ulogu, te je vrlo opsežno i detaljno naznačila polazišta SUH-a za mirovinski sustav, argumentirajući to brojnim statistikama, pokazateljima te europskim trendovima i načelima. Naime, SUH je u Programskoj platformi 40+, usvojenoj na skupštini 2012. godine, jasno i argumentirano zauzeo stajalište kakav mirovinski sustav žele. Drugi su se predstavnici ispričali da se nisu pripremili.

Mrsić je novu sjednicu Nacionalnog vijeća za umirovljenike najavio još u veljači, pojasnivši da je cilj prve rasprave bila detekcija problema u provođenju sadašnjeg Zakona o mirovinskom osiguranju, a u sljedećoj raspravi bi se više usredotočili na rješavanje problema.