UVODNA RIJEČ

Vitez na drvenom konjiću

Piše: Jasna A. Petrović

     Jesensko-zimska sjednica Sabora počela je aktualnim pri- jepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i mi­nistrima postavilo je 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije, a hrvatski akademik i vitez te pot­predsjednik Sabora Željko Reiner svoje pitanje je iskoristio da bi nabrojao sva postignuća Vlade. Povećan je kreditni rejting, pove­ćane su plaće, zabilježen je veliki gospodarski rast. I baš je lijepo kad je tako ugledan i pametan član HDZ-a stubokom vjeran svo­joj stranci i njezinoj Vladi.

     I onda se Reiner u čudu pita zašto netko građanima plasira teze da je sve u Hrvatskoj loše, a što je najgore ne može shvatiti kako ti isti građani ponekad u to povjeruju i ne vide da im je bolje!

     Pa je Reiner zamolio ministra gospodarstva Darka Horvata da mu na istoj sjednici objasni taj fenomen. Horvat mu je odgovorio da je točno kako postoji taj fenomen malodušja i da će se kroz ovu i sljedeću godinu Vlada boriti za bolji standard malog čovje­ka i izrazio nadu da će uspjeti još više podići minimalnu i prosječ­nu plaću. Reiner je bio samo djelomično zadovoljan odgovorom, jer da mu nije jasno zašto primjerice povećanje plaća od 11 posto nikoga ne dira i to je fenomen koji on ne može shvatiti. "Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili 200, 500, 800 kuna veću plaću da im se naprosto čini da to nije važno", kazao je Reiner.

     Tako je zborio vitez na drvenom konjiću, koji stalno jaše na mjestu. Hopa, cupa, baš je život lijep. Tako je govorio akademik koji živi u svojoj ružičastoj bajci gdje nema gladnih i siromašnih, gdje nikome nije zima i svi imaju podno grijanje u kupaoni. Re- iner u svojem čuđenju nije primijetio da po dobi pripada u sve masovniju skupinu građana poodmakle dobi u kojoj sa svojim mjesečnim prihodima od kojih 25.000 kuna naprosto strši, jer uprihođuje u 30 dana njihovu godišnju mirovinu. I nije primijetio da su prosječni umirovljenici dobili polugodišnje povećanje mi­rovine od 60 kuna prosječno, od čega ne mogu kupiti ni drvenog konjića za jahanje na mjestu.

     Reiner ne zna da njegova generacija kopa po kontejnerima, a zimi se vozi u beskonačne krugove tramvajima, kako bi uštedili na grijanju. No, zato to zna aktualna predsjednica Kolinda, jer ona svoje mjesto u tramvajima prepušta razigranim staricama i star- čekima - za razliku od njemačkog ili finskog predsjednika te vrlo ekološki i socijalno osjetljivo ostatke hrane uvijek pomno spakira u odvojenu vrećicu da bi bila na dohvat siromasima namjernici­ma.

     Kolinda je bila najavljena da će doći prije koji tjedan na Ge- rontološki tulum u Zagrebu, no u zadnji tren je otkazala. Ima preča posla, nego promatrati umirovljenike čak i kad plešu i reci­tiraju. Zapravo, čuđenju nikad kraja, otkud im uopće za to snage. Uz sve fenomene koji bujaju u Hrvatskoj, sada imamo i fenomen malodušja po ministru Horvatu, a i definitivno zabetonirani feno­men političke elite koja ignorira i zanemaruje svoje stare.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 


MEĐUNARODNA SURADNJA

Za jedinstvenu i tolerantnu Europu

     UBologni je 25. veljače održan sin­dikalni skup pod nazivom„Za je­dinstvenu i tolerantnu Europu" u suorganizaciji sindikalnih umirov­ljeničkih udruga CISL Pensionati, SPI CGIL, UIL Pensionati i FNP iz regije Emi- lia-Romagna. Na skupu su sudjelovali i predstavnici FERPA-e (Europske fede­racije za umirovljenike i starije osobe).

     Teme skupa ticale su se svih gene­racija, a ne samo umirovljenika. Važnu notu skupu dao je generalni tajnik

FERPA-e Agostino Siciliano, a pred­stavnica SUH-a, ujedno i članica Komi­teta za žene FERPA-e Bruna Jovanović, osvrnula se na problem izbjeglica i na­vele podatke o stanju u Hrvatskoj, ne samo za izbjeglice, već i za lokalno sta­novništvo, a spomenula je i probleme koje tište umirovljenike i starije osobe.

     Zaključak skupa je da jedinstvo u Europskoj uniji treba doći do jačeg izražaja te da treba omogućiti približ­no iste uvjete života, rada i egzistencije za cjelokupno stanovništvo EU, ali i da treba pomoći i izbjeglicama. Za to najveću odgovornost snose vlade ze­malja članica. Skup je završen uručiva­njem zastava EU svakom predstavniku udruge ili izlagaču, s napomenom da sindikati umirovljenika planiraju 21. ožujka 2019. izvjesiti zastave na svim trgovima, zgradama, prozorima, kako bi se vidjelo da su i umirovljenici dio Europe.

B.J.