UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

SPREMA LI SE OPET POREZ NA NEKRETNINE?

Masovna procjena kontra umirovljenika

 

     Ministarstvo graditeljstva i pro­stornog uređenja nedavno je u proceduru pustilo Uredbu o masovnoj procjeni nekretnina, što je dio javnosti podiglo na noge, jer sma­traju kako je to priprema za uvođenje poreza na nekretnine. Europska komi­sija od Hrvatske već godinama zahtije­va ovaj oblik oporezivanja, no on nije uveden, jer naši građani tradicionalno ulažu u nekretnine, a ih je čak 80 posto u privatnom vlasništvu. Masovna pro­cjena vrijednosti nekretnina trebala bi biti ozakonjena tijekom ove godine, a ta metodologija uključuje kriterije poput površine nekretnine, prodajne cijene slične nekretnine, starosti, lokacije, iz- građenosti infrastrukture, te njezine na­mjene, položaja u zgradi te same opre­mljenosti i stanja zgrade.

     Još od prvih najava poreza na ne­kretnine, upozoravalo se kako će to biti novi udar na umirovljenički standard. U europskim zemljama je uobičajen porez na imovinu od jedan posto vrijednosti, no Hrvati već plaćaju porezna davanja kroz komunalnu naknadu, porez na kuće za odmor, ponekad i spomeničku rentu. SUH je još 2016. poslao pismo bivšem ministru financija Slavku Liniću, povodom prvog (i srećom neuspjelog) pokušaja uvođenja poreza na nekretni­ne. U to vrijeme je 70 posto populacije između 60 i 70 godina starosti posje­dovalo stan ili kuću. Situacija je i danas slična, a svaki novi namet ili procjena, samo će pogoršati umirovljenički stan­dard. Pet je osnovnih razloga zbog kojih se umirovljenici plaše ovakvih odredbi i mogućnosti uvođenja poreza na ne­kretnine

     Uredba o masovnoj procjeni nekret­nina neće moći zaživjeti bez sređivanja zemljišnih knjiga, s obzirom na zbrkanu situaciju u kojoj su u pojedinim slučaje­vima upisani vlasnici iz desetak genera­cija, a pojedina izgrađena naselja se još uvijek vode kao oranice. To je dugotra­jan proces, a dok se on ne dovrši, po­stoji mogućnost da će dio građana biti nepotrebno opterećen, a dio će izbjeći plaćanje davanja. To znači da bi i dio umirovljenika mogao preplatiti svoju nekretninu, što je samo dodatni teret, a dio njih ne bi trebao platiti ništa. Da ne spo­minjemo kako će na­sljeđivanje biti otežano.

     Osim toga, nova pro­cjena vrijednosti može se razlikovati od ranijih procjena. Ako je nova cijena nekretnine viša, eventualni porez bi bio veći, a i umirovljenici bi teže raspolagali svo­jom imovinom. Naime, poznato je da cijene nekretnina rastu, a to u ovakvim ekonomskim okolnostima, otežava prodaju umirovljenicima ili njihovim nasljednicima. Ako bi, prema novoj procjeni, cijena nekretnine bila niža od dosadašnje, eventualni porez bi bio manji, ali bi to, također, značilo i da je u nekretninu potrebno više ulagati, što umirovljenici financijski i fizički teško mogu podnijeti.

     Eventualno uvođenje poreza na nekretnine značilo bi i povećanje bro­ja deložacija. U Hrvatskoj su deložacije zbog ovrha raširena pojava, a s obzi­rom na velik broj umirovljenika koji je pod ovrhom, uvođenje poreza bi ih dodatno opteretilo i otjeralo u ovrhe, a potom i na cestu. Tako bi država„pokla- njala" bogatima stanove siromašnih.

     Porez na nekretnine će, ako bude uveden, biti jedini porez koji će se for­mirati temeljem procjene, a ne opiplji­vih pokazatelja. Kao i drugi porezi, on neće biti vrednovan prema prosječnoj mirovini, već prema prosječnoj plaći, a znamo da je omjer prosječne mirovi­ne u prosječnoj plaći 38,4 posto. Takav namet bi bio ogroman udar na umirov­ljenike. Posljednji, a možda i najbitniji razlog je to što porezni stručnjaci uka­zuju da porez na nekretnine uzrokuje dvostruko oporezivanje dohotka - jed­nom u trenutku ostvarivanja dohotka, a drugi put kada se zarađeni dohodak transformira u vlasništvo nad nekretni­nama.

     Iako se vladajući kunu kako o pore­zu ne razmišljaju, već žele srediti stanje u sustavu, masovna procjena nekret­nina je svakako dobar temelj za opo­rezivanje. Stoga će SUH biti na oprezu i poduzeti odgovarajuće korake ako do uvođenja poreza dođe. Pa makar masovno, a ne pojedinačno, završili na ulicama.

Milan Dalmacija