UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

HOĆE LI SVI STARIJI OD 67 GODINA PLAĆATI VOZAČKU?

Kuhinje, lobiji i labavi argumenti

 

Dan prije 67. rođendana ste zdravi, a drugi dan službeno bolesni?

 

     Liječnica primarne zdravstvene zaštite upozorila je 85-go- dišnjeg D.B. iz Zagreba da zbog dijabetesa i pojačane te­rapije za tlak ne smije više voziti osobni automobil. Otac je poslao kćerku da ode razgovarati s njegovom liječnicom i ona je sve potvrdila. D.B. se razljutio, otišao na bankomat i digao novac te otišao u službu medicine rada, rekao kako je super zdrav, platio i mirno produljio vozačku dozvolu na pet godina. Je li dobar takav model zaštite sigurnosti u prometu? Nije. No, treba li zbog toga uvesti obnavljanje vozačkih dozvola za sve starije od 67 godina isključivo kroz pla­ćene preglede kod liječnika medicine rada?

Mi kažemo kako starost nije bolest.

     Naš je D.B. mogao imati samo 50 go­dina, a biti jednako bolestan i pod tera­pijom koja kontra- indicira vožnju, pa je neshvatljivo da se želi sve starije od 67 godina diskriminirati temeljem dobi. Dan prije rođendana je zdrav, a drugi dan je službeno bolestan?

Paušalne procjene

     Protiv guljenja umirovljenika koji ionako imaju mizerne mirovine ustale su dvije najveće umirovljeničke udruge - Sin­dikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske - otvorenim pismom ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću sa zahtjevom za povlačenje prijedloga o obveznim plaćenim liječničkim pregledima za starije vozače. Prije toga je na zahtjev umirovljenika održana 10. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, na kojoj su umirovlje­nički zastupnici istresli puno gorčine spram nazočnih pred­stavnika Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a, jer su njihovi argumenti bili fiktivni. Naime, iako broj nesreća u kojima sudjeluju starije osobe ne raste, već se vrti oko udjela od 10,5 posto, policijska strana se čvrsto povezala sa lobistima medicine rada i zastupala njihove interese.

     U početku su inzistirali kako je riječ o europeizaciji hrvat­skog prometa, pozivali se na različite direktive koje nemaju veze s meritumom stvari, da bi na kraju ustvrdili kako čak 70 posto starijih vozača skrivi nesreće u kojima sudjeluje. No, prema mišljenju pravnog stručnjaka za sigurnost u prometu Željka Markova, tu je riječ o pretpostavkama, a ne o stručnim nalazima. Predlaže stoga da se analiziraju 52 pravomoćne osuđujuće presude za kaznena djela izazivanja prometne ne­sreće sa smrtnom posljedicom, a za koje je predviđena kazna zatvora od tri do deset godina, jer bi se time onemogućila neozbiljnost i paušalnost upotrebe statistika.

     Koliko je pouzdano tvrditi kako je životna dob uzrokom prometne nesreće, pokazuju i istraživanja koja su na uzorku od 250 pravomoćnih presuda sa smrtno stradalim i teško ozli­jeđenim osobama, pokazala da su najopasniji vozači od 25 do 45 godina, jer su uzrokovali nesreće u 64 posto slučajeva, a stariji od 61 godine samo u 1,6 posto slučajeva, naglašava Markov. 

     Argumenti i statistički pokazatelji moraju se itekako po­zorno analizirati, a ne postaviti cilj o plaćanju produljenja vo­začkih dozvola u korist medicine rada, pa tek onda pronaći brojke koje to potkrjepljuju.

Razgovori s MUP-om

     Umirovljeničke udruge su otišle 29. siječnja 2019. u Ravna­teljstvo policije sa zahtjevom da i dalje, kao što je to u članku 230. važećeg Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nadležni za prosudbu o spo­sobnosti bilo kojeg vozača, neovisno o dobi, budu liječni­ci primarne zaštite. Potrebno je razraditi protokol postupa­nja i čvršće obvezati liječnike primarne zaštite da za slučaj oslabljenih vozačkih sposobnosti pojedi­nog pacijenta odmah o tome obavijeste policiju.

     Tko je jedina osoba koja zna dijagnoze i terapiju svakog pacijenta? Njegov liječnik primarne zaštite. Zna li išta o paci­jentu liječnik medicine rada koji ga, najčešće, vidi prvi put u životu? Pojma nema. Prvo se ne plaća, drugo se plaća i u tom grmu vjerojatno leži zec. Treba li pomoći liječnicima medicine rada da zarade dovoljno? Nije ovo ironiziranje, već stvarna sli­ka načina odlučivanja u Hrvatskoj.

     Od zamjenika glavnog ravnatelja policije Željka Prše zatra­ženo je da se pokuša zadržati i doraditi zakonski propis koji neće diskriminirati starije vozače po dobi, s pregledima koji bi i dalje bili besplatni i u domeni odgovornosti primarne zdrav­stvene zaštite. Na kraju krajeva, nije to samo pitanje siromaš­tva starijih osoba, koje bi svaki pregled trebali platiti barem 450 kuna, već je duboko principijelno pitanje koje ne smije izjednačavati starost i bolest.

Čeka se Kujundžić

     SUH i MUH su stoga vrlo jasni kako će se na svaki način boriti da se u Hrvatskoj prihvati model većine europskih ze­malja u kojima ili nema nikakvog dobnog ograničenja (recimo Njemačka, Belgija, Francuska) ili je to ograničenje stavljeno na više od 70 godina, ali uz pribavljanje besplatnih zdravstvenih potvrda od liječnika primarne zdravstvene zaštite.

     Sindikat i Matica su zatražili od Ministarstva za rad i mi­rovinski sustav, koje je nadležno za rad Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, da što prije uputi i ministru zdravstva Milanu Kujundžiću zahtjev za prijem predstavnika umirovljeničkih udruga. Ministar Marko Pavić je to učinio 30. siječnja 2019. i sada se čeka odgovor zdravstvenog ministra. Vrijeme curi, naročito kad se zna da će novi Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti pro­meta na cestama biti na Vladi u prvom čitanju već 28. ožujka 2019. Hoće li pobijediti razum i logika ili pritisak zdravstvenih lobija?

Jasna A. Petrović