UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE UPUTIO HITNU INICIJATIVU VLADI:

Izmijenite Ovršni zakon i spasite umirovljenike!

Zbog velikog broja pritužbi umirovljenika i drugih starijih osoba, koje se gotovo dnevno obraćaju našem Pravnom savjetovalištu zbog poteškoća nastalih primjenom pojedinih odredbi odnosno zbog izostanka odgovarajućih pravnih rješenja u Ovršnom zakonu, Sindikat umirovljenika Hrvatske podnosi inicijativu za donošenje izmjena i dopuna Ovršnog zakona.

U članku 171. Ovršnog zakona dodaje se novi stavak 1. (stavci 2., 3. i 4. postaju 3., 4. i 5.), a koji glasi:

„Prije podnošenja prijedloga za ovrhu, ovrhovoditelj je dužan dostaviti ovršeniku obavijest o visini duga, na čemu se dug zasniva, te rok za podmirenje duga.“

U članku 176. dodaje se novi stavak 3., koji glasi:

„Ovršenikov dužnik je obvezan prilikom svakog prijenosa novčane tražbine uručiti dužniku dokument (obračun plaća, izvadak iz mirovine i sl.) iz kojeg su razvidni podaci o ovrhovoditelju, broj rješenja o ovrsi, te podatak o stanju duga o ovrsi.“

U članku 202. , stavak 1. glasi:

Dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe. Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke.

Izmijenjeni stavak 1. glasi:

(1) Dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe, odnosno u kojem se ovrha ograničava sukladno odredbama članaka 173. stavak 1. Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, odnosno koji je ograničen sukladno odredbama članaka 173. stavak 1., ne proizvodi pravne učinke.

Obrazloženje:

Ad./1: Pravo na dostupnost informacijama je ne samo osobno pravo građanina, osobito kad se informacije odnose na odnosnog pojedinca, već i kao snažan mehanizam kojim građani mogu nadzirati poštuje li vlast propisana pravila, zajamčeno Ustavom RH (članak 38.). Brojni građani, osobito starije osobe, zbog izostanka obveze ovrhovoditelja da prethodno dostavit ovršeniku obavijest o dugu i roku za podmirenje, niti nije svjesni kako imaju dugovanje. Stoga se nerijetko za male dugove od desetak kuna, po rješenju o ovrsi terete za iznose i do tisuću kuna, što je potpuno promašeno u odnosu na cilj i svrhu Ovršnog zakona, jer to zasigurno nije stjecanje koristi/prihoda za odvjetnike i javne bilježnike.

 Ad./2: U slučaju ovrhe u izvodima iz mirovine navodi se samo podatak da je za određen iznos ovršena, ali ne i tko je ovrhovoditelj, broj ovrhe i ostatak duga po ovrsi. Stoga postoji opravdana bojazan, ali i primjeri iz prakse, da se dug podmiruje dvostruko – kroz ovrhu te uplatom samog dužnika.

Ad./3: Suprotno uobičajenoj praksi u europskim zemljama da se zakonom ili drugim propisima jamči neovršivost dijela plaće ili mirovine koji  je neophodan za normalni život, Ovršni zakon  RH omogućuje da se u slučaju tzv. zapljene po pristanku dužnika, ovrši cijela mirovina. Neosporno je da 2/3 mirovine (s obzirom na prosječno niske mirovine – 2.183 kn) predstavlja jedva dostatan iznos za preživljavanje, a u slučajevima ovrhe temeljem pristanka, ovršuje se i cijela mirovina, iako su takvi pristanci najčešće ili nesvjesni ili postignuti socijalnom prisilom.

S poštovanjem,

                                                                                                                             Predsjednica SUH-a:

                                                                                                                             Jasna A. Petrović