UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

KOMPENZACIJA ZA RODILJNI DOPUST

Šest mjeseci staža po djetetu!

 

     Već godinama ženske i umirovlje­ničke udruge zagovaraju potrebu uvođenja svojevrsne kompenza­cije za rodiljni i roditeljski dopust, kako je to uvriježeno u većini europskih ze­malja. Taj engleski „crediting", odnosno priznavanje niže plaćenih razdoblja za vrijeme skrbi za dijete, uobičajena je mjera za smanjivanje rodnog jaza u mi­rovinama. Hrvatska je bila udaljena od takve ideje, no u završnoj fazi najnovije mirovinske reforme ministar Marko Pa- vić je najavio uvođenje takozvanog do­datnog staža.

U članku 32.a novog Zakona o mi­rovinskom osiguranju (ZOMO) u prvom stavku se navodi kako roditelju - i to izri­jekom majci ili posvojiteljici koja ostva­ruje pravo na mirovinu prema ZOMO-u ili prema drugim posebnim propisima, u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti u ukupni mi­rovinski staž za određivanje mirovine stvarno navršenom mirovinskom stažu dodaje se i razdoblje od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete. Na­dalje, majci ili posvojiteljici kojoj se u obveznom mirovinskom osiguranju ge­neracijske solidarnosti mirovina odre­đuje kao osnovna mirovina prema članku 91. stavku 1.

ZOMO-a, razdoblje od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete doda­je se na dio mirovine koji pripada za mirovinski staž ostvaren prije, odnosno nakon uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja in­dividualne kapitalizirane štednje, ovisno o tome u kojem je razdoblju navršen pretežiti staž.

     Novost je i izostanak diskriminacije očeva, jer se propisuje da, ako je umjesto majke ili posvoji- teljice dodatni rodiljni dopust prema propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama, koristio otac ili posvoji- telj djeteta, pri ostvarivanju prava na dodani staž u trajanju od šest mjeseci dodat će se u ukupni mirovinski staž za određivanje mirovine ocu djeteta, ako je koristio pretežni dio dodat­nog rodiljnog dopusta. Ispravno je naznačeno kako pravo na dodani staž ne ostvaruje roditelj kojemu je oduzeta roditeljska skrb. Radi zaštite obiteljskih umirovljenika, koji su po­glavito žene, nove odredbe primje­njuju se na člana obitelji osiguranika koji nakon stupanja na snagu novog ZOMO-a ostvari obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika.

     Kompenzacijske mjere za nepla­ćeni rad žena za skrb o djeci, invali­dima i starijima varira od zemlje do zemlje, no gotovo nema nijedne u kojoj to nije regulirano. Hrvatska se konačno priključila naprednijim ze­mljama koje imaju, istina, puno ra­zvijenije sustave kompenzacije, ali i to je nekakav prvi korak. Moguće je očekivati, prema procjenama Mini­starstva rada i mirovinskog sustava, da će po djetetu prosječna mirovina majke ili posvojiteljice porasti za 2,04 posto te će se time, barem za nijansu, smanjiti postojeći rodni jaz od 22,7 posto prema EU SILC-u.

     Dakle, nakon što roditelj koji je koristio rodiljni, odnosno roditeljski dopust ostvari sve uvjete za miro­vinu (potrebnu dob i godine staža), kod izračuna mirovine dodat će mu se radni staž za svako dijete, bez ograničenja u broju djece. No, naža­lost, i ovdje su zakinute sve sadašnje umirovljenice, žene koje su do kraja 2018. otišle u mirovinu, jer se ovo pravo na dodani staž ne priznaje re­troaktivno.

 

Žene su siromašnije i nejednakije

     Jesu li umirovljene žene siromašnije od muških„kolega"? Jesu. No, kako su statistički pokazatelji različiti ovisno o izvoru, ovaj puta smo koristili po­datke o udjelu starijih od 65 godina u zoni rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u 2017. godini prema Državnom zavodu za statistiku i to upravo zato jer su rodno klasificirani.

     Starije žene su za 31,5 posto siromašnije od muškaraca starijih od 65 godina, jer udio siromašnih žena iznosi 31,7 posto, a muškaraca 24,1 posto. Nadalje, kroz Ginijev koeficijent neravnomjerne raspodjele, vidljivo je da je hrvatski mjerač nejednakosti u raspodjeli dohotka i imovine došao do viso­kih 29,9 posto, što bi s rodnim aspektom ukazalo da su žene nejednakije, osobito stoga što čine većinu među korisnicima takozvane najniže mirovine (čak 65,1 posto)!

     Zanimljivo je da čak i MMF preporučuje Hrvatskoj progresivnije oporezi­vanje, veće zapošljavanje i lakšu dostupnost kredita, upravo zbog toga što je prešla granicu Ginija od 27 posto, kad nejednakost postaje štetna za eko­nomski razvitak zemlje.

     Drugim riječima, što se više smanjuje siromaštvo žena i njihova nejedna­kost, to su veće šanse za ekonomski napredak zemlje.