UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

IZ STUPA U STUP

Dodaci na mirovinu u roku od 90 dana

     „Cjelovita mirovinska reforma" je gotova, a paket novih mirovinskih zakona donio je nekoliko bitnih pro­mjena. Tako je ispod radara prošla odredba, koja se tiče svih koji su već u mirovini, a rođeni su nakon 1962. te su bili obvezni uplaćivati doprinose u dva mirovinska stupa. Naime, odred­bama novog ZOMO-a, koji je u pri­mjeni od 1. siječnja, oni kojima je to povoljnije moći će se opredijeliti na ponovni izračun mirovine, kao da su bili osigurani samo u prvom stupu.

      „Ocijenjeno je da će u odnosu na postojeća prava primjena predlože­nih odredbi ZID ZOMO-a iziskivati dodatna financijska sredstva u izno­su od 8,4 kuna u 2018. godini, 179 milijuna kuna u 2019. i 238,3 milijuna kuna u 2020. godini", kažu iz HZMO-a.

     Tako će svi koji imaju staž s pove­ćanim trajanjem moći u roku od 90 dana od stupanja na snagu novog ZOMO-a, a to je najkasnije do 31. ožujka 2019., moći podnijeti zahtjev za određivanje mirovine kao da su bili obvezno osigurani isključivo u obve­znom mirovinskom osiguranju gene­racijske solidarnosti, a mirovina će im se obračunavati „tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim fak­torom i aktualnom vrijednošću miro­vine. U ovako određenu svotu mirovi­ne uračunava se dodatak na mirovi­nu određen na način i pod uvjetima propisanim     Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju".

     Također će oko 600 ljudi kojima je mirovina određena prema članku 91. ZOMO-a te primatelji invalidske mirovine, koji su također uplaćivali doprinose u dva mirovinska stupa, imati pravo na dodatak od četiri do 27 posto (ovisno o tome kad je korisnik otišao u mirovinu), ali ne retroaktivno, već samo na osnovnu mirovinu od 1. siječnja 2019. godine, uz uvjet da je mirovina već u isplati.

Milan Dalmacija