UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Kako doći do kredita?

Krediti za starije osobe: „Specijalizirane" visoke rate

     Banke koje posluju u Hrvatskoj ne mogu se baš pohvaliti ponudom kredita za starije osobe, iako ima banaka koje reklamiraju kredite specijalno namijenjene umirovljeni­cima. I takvi prilagođeni krediti za stariju populaciju nedostupni su ve­ćini, jer su uvjeti dosta nepovoljni, s kratkim rokovima otplate i visokim kamatama, pa su otplatne rate pre­visoke i rijetko tko ih može izdržati, a da mu ne bude ugrožen osnovni životni standard.

     I ti povoljniji krediti za starije osobe oglašavaju se samo na in- ternetskim stranicama banaka i za­htjev za kredit se najčešće upućuje elektronski, što je dostupno malom broju starije populacije. Banke nisu spremne na iskorak u svome marketingu da svojim klijentima starije dobi ciljano nude kredite na kućnu adresu i da ih pozovu na savjetovanje u svoju poslovnicu, kao što je to učestala praksa u zemljama Zapadne Europe.

     Od početka studenog na web stranicama Narodne banke Hrvatske dostupne su sve relevantne informacije o naknada­ma za platne usluge po svim bankama u RH.

Tako je informatički pismenim potrošačima omogućena jednostavnija usporedba aktualnih naknada po bankama za najčešće korištene platne usluge, pa mogu napraviti uspored­bu i odabrati banku sa najpovoljnijim uvjetima. To je mali isko­rak prema potrošačima, ali može biti od koristi kod usporedbe kamata, naknade za obradu kredita i slično.

Lihvarski krediti:

Šteta s malim slovima

     Iako je jako bilo puno teških, pa i tragičnih situacija s oso­bama koje su se upustile u podizanje kredita kod raznih štedi­onica i agencija koje su nudile brzu realizaciju kredita uz „vrlo povoljne uvjete" i oglašavale se po stupovima i tramvajima i dan danas se susrećemo s građanima koji se upuštaju u takve lihvarske kreditne odnose i naravno dolaze u gotovo bezizla­zne situacije, jer potpišu i štetna mala slova.

     Takve kreditne angažmane treba izbjegavati bez obzira u kakvoj se situaciji nalazili, jer jednom kad se uđe u vrtlog ta­kvih kredita izlaza nema i najčešće ljudi ostaju i bez stanova i kuća, jer u nemogućnosti vraćanja kredita i visokih kamata bivaju prisiljeni potpisati ugovore po kojima u hipoteku daju stanove ili kuće.

Obrnuta hipoteka:

Cijena rizika

     U posljednje vrijeme počelo se i kod nas govoriti o novom proizvodu financijske industrije, kreditima koji u Americi i ne­kim europskim zemljama postoje više od 50 godina.

     Radi se o takozvanim „obrnutim hipotekama", a to su krediti koji se daju starijim osobama koji su vlasnici vrijednih ne­kretnina, na način da banka njima daje kredit u vrijednosti od 50 do 70 posto procijenjene vrijednosti nekretnine, a oni kredit ne vraćaju, već banka upisuje hipoteku na njihovu ne­kretninu i nakon smrti vlasnika nekretnina postaje vlasništvo banke.

     Činjenica je da si takvim kreditima starije osobe mogu po­boljšati životni standard, platiti liječenje ili pomoć u kući ili podmirivati ostale potrebe koje ne mogu pokriti sa malim mirovinama, osobito ako nemaju nasljednike koji bi za njih skrbili.

     Krediti se mogu isplatiti jed­nokratno ili po dogovorenim lini­jama ili u mjesečnim ratama. Takve kreditne obveze se ne nasljeđuju, pa nema straha kod djece i rodbi­ne tražitelja kredita da će morati vraćati kredite, ali jednako tako ako starija osoba umre na početku ko­rištenja kredita, nasljednicima ništa ne ostaje od založene nekretnine.

     Ovakvi krediti bi mogli zamijeniti ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju te eliminirati probleme i zloupotre­be koje su u takvim odnosima javljale, no i tu ima puno rizika.

Britanski savez potrošača WHICH ima stoga posebnu web stranicu posvećenu samo hipotekarnim kreditima i svim svojim članovima, a posebno starijim osobama pomaže, ne samo savjetima, već za njih odrađuje sve potrebne radnje za dobivanje takvih kredita i u njih građani imaju najviše povje­renja.

     Poznata su, međutim, i negativna iskustva s ovim institu­tom posebice u Americi.

     Tamo je zabilježeno puno beskućnika u trećoj dobi kao žrtava kredita obrnute hipoteke, jer su troškovi održavanja, režije, obvezatno osiguranje nekretnine, velik teret za starije, a osobito jer ljudi zaborave da im se odbijaju od kredita i ra­stuće kamate, koje mogu toliko porasti da pojedu sam kredit i jednog dana, još za života, stari ostaju bez svoje nekretnine jer odlazi na bubanj.

     Biro za financijsku sigurnost potrošača SAD-a je naglasio kako je riječ o „vrlo složenom proizvodu koji je potrošačima vrlo teško razumjeti, da su izloženi mamcima reklama, niskoj kvaliteti savjetovanja i riziku od prijevara"

     Rizik je i to što bi banke takvim kreditima vrlo brzo došle u posjed značajnog nekretninskog fonda, čime bi diktirale i cijene na tržištu.

     Mi u Hrvatskoj, na žalost nismo još tako ekipirani i osposo­bljeni da bi potrošačke udruge mogle pomagati građanima oko ishođenja kredita, ali smo na putu prema tome, imajući u vidu kakav je uspjeh postigla udruga „Franak" u rješavanju problema sa kreditima u švicarskim francima.

Ana Knežević