UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

NEVIDLJIVA TEMA RODNE NEJEDNAKOSTI

Predstavljen EU projekt koji istražuje rodni jaz u mirovinama i plaćama koji vodi pojačanom osiromašivanju žena

 

     U Hrvatskom saboru je u organizaci­ji Pravobraniteljice za ravnoprav­nost spolova 6. studenog 2018. predstavljen novi EU projekt "Jednaka prava - jednake plaće - jednake mirovi­ne - Širenje opsega implementacije akcija i zakonskih standarda rodne ravnopravnosti s ciljem dostizanja rodne ravnopravnosti i sprječavanja siromaštva u Hrvatskoj".

     Događanje je otvorila pravobra- niteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, koja se ukratko osvr­nula na trenutačnu situaciju vezanu uz jaz u plaćama i jaz u mirovinama između žena i muškaraca te pred­stavila ciljeve projekta, projektne partnere, podržavajuće institucije, vrijednost i trajanje projekta te glav­ne aktivnosti i očekivane rezultate. Naglasila je da u Europskoj uniji žene zarađuju 16,2 posto manje od muškara­ca, a u Republici Hrvatskoj oko 11 posto. Uzroci nejednakih plaća su višestruki, a uključuju činjenicu da žene češće rade u nepunom radnom vremenu, u slabije plaćenim sektorima, da se pri napredo­vanju suočavaju sa „staklenim stropom" te da češće moraju preuzimati odgovor­nost za obiteljske i kućanske obveze.

     Jaz u mirovinama izravno je pove­zan s postojećim jazom u plaćama te se na taj način nepovoljniji položaj žena i povišen rizik od njihovog siromaštva nastavlja i nakon izlaska s tržišta rada. Prema podacima koje koristila Pravobra- niteljica, jaz u mirovinama muškaraca i žena u Republici Hrvatskoj 2014. godine je iznosio 20,4 posto, a u Europskoj uniji visokih 36,6 posto.

     Razlikom u mirovinama između žena i muškaraca pogoršava se situacija žena te ih se ostavlja izloženima socijalnoj isključenosti, stalnom siromaštvu i eko­nomskoj ovisnosti, posebice od strane njihovih bračnih i izvanbračnih partnera.

Naime, prema podacima iznesenim u Izvješću Europskog parlamenta, po­stotak starijih žena kojima prijete siro­maštvo i socijalna isključenost (2014.) iznosio je 20,2 posto, u usporedbi s 14,6 posto muškaraca. Razlike u mirovinama odražavaju i segregaciju na tržištu rada

 

te ukazuju na veći postotak žena koje rade nepuno radno vrijeme, za nižu satnicu, uz prekide u radnom odnosu i s manjim brojem godina radnog staža zbog neplaćenog rada koji obavljaju kao majke i njegovateljice u svojim obi­teljima. Razlika u mirovinama očekivano je povezana s brojem djece te da je ta razlika u mirovini muškaraca i žena u slu­čaju udanih žena i majki mnogo veća od one neudanih žena koje nemaju djecu.

     Pravobraniteljica je istaknula da se projekt „Jednaka prava - jednake pla­će - jednake mirovine" bavi gotovo ne­vidljivom temom rodne nejednakosti u plaćama i mirovinama, što za posljedicu ima socijalnu i ekonomsku nesigurnost za žene te da se njim žele osigurati stan­dardi, mjere i akcije koji će pridonijeti podizanju svijesti o problemu jaza u pla­ćama i mirovinama između muškaraca i žena s ciljem smanjivanja rizika siromaš­tva za žene. Ukupna vrijednost projekta: 468.510 eura, a provodit će se od 1. listo­pada 2018. do 30. rujna 2020.

     Osim pravobraniteljice, pozdravnim riječima prisutnim predstavnicama i predstavnicima ureda Vlade RH, među­narodnih institucija, ministarstava, ure­da Grada Zagreba, sudova, akademske zajednice, sindikata, instituta, političkih stranaka, predsjednicama županijskih Povjerenstava za ravnopravnost spo­lova i koordinatorima i koordina- toricama za ravnopravnost spolo­va u tijelima državne uprave, kao i predstavnicima/ama organizacija civilnog društva i medija obratili su se i predstavnici/e podržavajući in­stitucija: ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof, državna tajnica Ministarstva znanosti i obra­zovanja Branka Ramljak te državna tajnica Ministarstva uprave Katica Prpić. Prisutne su pozdravili i po­sebna izaslanica predsjednice RH, savjetnica za društvene djelatnosti i mlade, Renata Margaretić Urlić i iza­slanica predsjednika Hrvatskog sabora i saborska zastupnica, Irena Petrijevčanin Vuksanović.

     U sklopu predstavljanja projek­ta izveden je i kratak performans pod nazivom „Jučer, danas, sutra" koji su u suradnji s pravobraniteljicom za rav­nopravnost spolova osmislili Mario Ko­vač i Petra Radin, a izvela djeca glumci Vid i Lucija te odrasli glumci Petra Težak i Rade Radolović. Performans je uključio prikaz neravnopravne koristi koju žene i muškarci uživaju kao rezultate svog rada, a pročitano je i pismo žene sa še­stero djece koja ukazuje na sve konkret­ne probleme neravnopravnog vredno­vanja ženskog rada na tržištu rada.

     Na kraju su govorili predstavnici i predstavnice partnera na projektu: ispred Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, stručni suradnik Josip Šipić, ispred Centra za edukaciju, savjetova­nje i istraživanje koordinatorica CESI-ja Anamarija Tkalčec, ispred Sindikata umirovljenika Hrvatske pravna savjet­nica Mia Škarica i ispred Instituta za rav­nopravnost muškaraca i žena iz Belgije koordinatorica Hildegard Van Hove.