UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

BOGATSTVO U MIROVINI

Jesu li visoke mirovine - previsoke?

Piše: Milan Dalmacija

 

     Je li pravedno kad netko ima miro­vinu od 2.000 kuna, a drugi četiri puta veću - od 8.000 kuna? Kakva je to zemlja u kojoj 173.763 umirov­ljenika ima mirovine niže od 1.000 kuna, a 174.935 umirovljenika po posebnim propisima (takozvani po­vlašteni umirovljenici) ima prosječnu mirovinu gotovo peterostruko višu? Socijalne nejednakosti među stariji­ma postaju alarmantne.

     Zanimljivi su podaci o primate­ljima najviših mirovina. Prema Sta­tističkim podacima HZMO-a iz listo­pada 2018., najviše su mirovine one iznad 8.000 kuna. Naravno, ne posto­je podaci o ukupno najvišoj mirovini, kao niti imena onih koji je primaju, iako je moguće zaključiti da su u tom paketu političari i njihove udovice, generali i poneki bivši direktor. Ipak, vrijedi pogledati na koji način su ta­kve mirovine stečene.

     Očekivano, najveći broj primatelja najviših mirovina stiže iz grupe obu­hvaćene posebnim propisima. Među njima se ističe 13.019 osoba koje su u prosjeku stekle 9.263,18 kuna prosječne mirovine prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Do­movinskog rata i članova njihovih obitelji (ZOHBDR). Iz vojnih struktura još vrijedi spomenuti i 43 HVO-ov- ca koji primaju u prosjeku 8.776,96 kuna, ali i samo jednog pripadnika JNA koji prema članku 185. ZOMO-a prima 9.547,32 kune. Nadalje, među bogatašima je i 18 branitelja s mi­rovinama od 9.661,12 kuna određe­nima prema ZOMO-u te 161 osoba kojima su mirovine od 9.102,84 kune određene prema Zakonu o djelatnim vojnim osobama, policijskim službe­nicima i službenim osobama.

Nema bogatih partizana i ustaša

     Medijska kampanja nekih sabor­skih zastupnika poput Željka Glasno- vića i raznih „stručnjaka" kako najveći dio mirovina otpada na „partizane i ustaše", u potpunosti je neosnovana. U kategorijama pripadnika obiju (ne­prijateljskih) vojski nema niti jedne osobe koja prima mirovinu veću od 8000 kuna. Veći je „problem" 529 sa­borskih zastupnika, sudaca, članova Vlade i državnih revizora koji prima­ju u prosjeku 10.537,69 kuna, a za­nimljivo je da niti jedna osoba u toj skupini ne prima mirovinu manju od 4000 kuna.

     Među mirovinske bogataše spada i 69 političkih zatvorenika, 78 bivših članova HAZU-a (ova skupina ne pri­ma mirovinu ispod 4.500 kuna) te 64 radnika na poslovima ovlaštenih službenih osoba u tijelima unutar­njih poslova i pravosuđa te na poslo­vima razminiranja.

     Tako ukupno bilježimo 13.982 umirovljenika bogataša po poseb­nim propisima, dok ih među onima koji su mirovine stekli radom ima samo 4.591 osoba, a u prosjeku one iznose 9.216,14 kuna.

Zanimljivo je da samo 195 umi­rovljenika prima mirovine iznad 8000 kuna na temelju zakona koji je važio do 31.12.1998., dok su se ostali „obogatili" tek nakon mirovin­ske reforme, od 1.1.1999. Većinom su to radnici (4.569 osoba), koji su, s obzirom na plaće, radili u naftnoj i farmaceutskoj industriji, bankama ili osiguranjima. Vrijedi istaknuti i 18 obrtnika s prosječno 9.305 kuna mirovine te četiri poljoprivrednika s 9.891 kunom mjesečno u prosjeku.

Dvije milijarde kuna za bogataše

     Ukupno je riječ o 18.573 umirov­ljenika po općim i posebnim propisi­ma ili 1,41 posto ukupnog broja svih umirovljenika, za koje se godišnje izdvoji više od dvije milijarde kuna! Naših je bogataša sve više, i to oso­bito u sektoru povlaštenih mirovina.

     Zanimljivo je da samo 0,4 posto umirovljenika stečenih prema radu i doprinosima prima visoke mirovine, dok takve mirovine prima čak osam posto „povlaštenih" umirovljenika. To je 20 puta više od umirovljenika prema ZOMO-u! Je li sada nešto ja­snija razlika između bogatih i siro­mašnih, osim što broj i jednih i dru­gih ubrzano raste?

     Mnogi sumnjaju kako takve vi­soke mirovine, osobito one prema posebnim propisima, nisu zasluže­ne, odnosno, da su plod posebnih propisa i pogodovanja vladajućih sebi i svojim interesnim skupinama. Ministar Marko Pavić i njegova dr­žavna tajnica Majda Burić javno se ljute na takve objede, tvrdeći da su svi povlašteni itekako zaradili svoje mirovine.

     Međutim, ako želimo transparen- tan i održiv mirovinski sustav, onda vlast treba poraditi na smanjivanju jaza između bogatih i siromašnih umirovljenika, kao i zaustavljanju bujanja mirovina po posebnim pro­pisima. Najavljeno je to za sljedeću godinu. Čekamo.