UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


PRIOPĆENJE

ZAŠTO IGNORIRATE SIROMAŠTVO SADAŠNJIH UMIROVLJENIKA?

 

     Sindikat umirovljenika Hrvatske uoči drugog čitanja paketa mirovinskih zakona u Hrvatskom saboru dijelit će letke sa svojim zahtjevima saborskim zastupnicima, upozoravajući na katastrofalne razmjere siromaštva sadašnjih umirovljenika i ignoriranje njihovih zahtjeva.

     Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je kategorički odbilo gotovo sve prijedloge umirovljeničkih udruga, dok je istodobno prihvatilo većinu prijedloga obveznih mirovinskih fondova i financijske industrije.

     Svaki treći umirovljenik je u zoni siromaštva (32,7 posto); 98,2 posto ih prima mirovine niže od prosječne plaće, a 52 posto mirovina je ispod hrvatske linije siromaštva od 2.321 kune. Kopanje po kontejnerima i kantama za smeće te skupljanje ostataka hrane po tržnicama postalo je sramotni nacionalni sport, kojeg ministri i drugi političari ne vide kroz zatamnjena stakla svojih službenih automobila.

     Bezrazložno su odbili promjenu modela indeksacije mirovina na način da se usklađuju sa sto-postotnim povoljnijim indeksom rasta plaća ili cijena, već su prihvatili kozmetičku promjenu načina izračuna kojim se neće postaviti nikakva brana siromaštvu, iako su znali da to nije u skladu s predizbornim obećanjem aktualne Vlade o rastu mirovina prema 50% prosječne plaće, kao i u skladu sa sadašnjom gospodarskom i financijskom situacijom u državi. U zadnjih osam godina bruto plaće su porasle više od 12 posto, potrošačke cijene 6,5 posto, a mirovine samo 8 posto pa je indeks plaće prema mirovinama čak 148! Taj disparitet posebno je izražen u 2017. godini kad plaće porasle 5,3 posto, a mirovine tek 2,75 posto.

     Prosječna mirovina iznosi 2.405 kuna, ali skoro 174.000 umirovljenika prima mirovine niže od 1.000 kuna, dok čak 23 posto svih umirovljenika primaju tzv. najniže mirovine. Odbili su novi model usklađivanja s obrazloženjem da bi to već u 2019. godini koštalo dodatnih 337 milijuna kuna!

      Niti prijedlog Sindikata umirovljenika za povratak s najnižih na minimalne mirovine, koje su ukinute od 1.1.1999., nije prihvaćen. Tražilo se da minimalna zajamčena mirovina iznosi 45% minimalne bruto plaće, odnosno 1.548 kuna za 15 godina radnog staža, a na to bi se dodavao iznos jedne aktualne vrijednosti mirovine (65,6 kuna) za svaku daljnju godinu. Tako nitko sa 40 godina radnog staža ne bi mogao imati mirovinu nižu od 3.188 kuna. Na žalost, Ministarstvo nije prihvatilo uvesti tu osnovnu mjeru protiv siromaštva kakva se predlaže i Europskim socijalnim stupom i međunarodnim konvencijama, jer su im vlastiti stariji građani preskupi. No, to je i stajalište jedine umirovljeničke stranke koja ima zastupnika u Saboru. Ministarstvo je predložilo da najniža mirovina poraste za 3,13 posto od 1.7.2019., držeći da će tih prosječno 49 kuna više spasiti hrvatske umirovljenike od presude na bijedu.

     Ministarstvo je odbilo i uvođenje novog modela obiteljske mirovine, prema kojem u slučaju smrti partnera svatko zadržava svoju mirovinu, a uz nju ima pravo, ovisno o prihodovnom cenzusu, i na 20-50 posto partnerove mirovine. S obzirom da je od ukupnog broja obiteljskih umirovljenika čak 94 posto žena, one su najizloženije rastućem siromaštvu, ukoliko se ne uvede ovakav model obiteljske mirovine. Treba naglasiti da je prosječna obiteljska mirovina vrlo niska, samo 1.924 kuna, a preživjeli partner ju koristi temeljem zajedničkih 60-tak godina radnog staža. Umjesto toga Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je predložilo „demografsku mjeru“, na način da svi koji će ići u mirovinu od početka sljedeće godine, a koristili su porodiljni ili roditeljski dopust, dobiju dodatnih šest mjeseci priznatog staža po djetetu. Naravno, to neće uključiti sadašnje umirovljenice/ke, već ih ostavlja da se utapaju u svojem jadu. SUH traži da se predložena mjera proširi na sve umirovljenike, te iskoristi za kompletnu reviziju mirovina.

     SUH je predložio da se paralelno uvede državna naknadu za osobe starije od 65 godina (tzv. „nacionalna mirovina“), tako da iznosi 30% bruto minimalne plaće, odnosno 1.032 kune, te da se instituti zajamčene minimalne mirovine i nacionalne mirovine uvedu paralelno, kako ne bi došlo do nezadovoljstva umirovljenika koji su stekli mirovine temeljem rada. No, i to je ostavljeno za neke druge dane.

     Jedini zahtjev umirovljeničkih udruga koji je prihvaćen jest proširenje prava na rad svih umirovljenika, osobito prijevremenih, no i u tome se pogodovalo onima koji su mirovine stekli po posebnim propisima (vojni i policijski djelatnici i službene osobe), jer se njima uz rad do pola radnog vremena i zadržavanje pune mirovine, omogućava i puno radno vrijeme i pola mirovine. Ne može ova Vlada odbiti povlaštene!

     Nevjerojatno je tužno što je Ministarstvo rada odbilo zahtjev SUH-a da se mirovine umirovljenicima u ruralnim i nedostupnim krajevima ponovno dostavljaju poštom, osobito onima koji su slabije pokretni i težeg zdravlja. Briga njih za siromašne, slabe i ponižene. Stoga Sindikat umirovljenika izražava nadu da će se amandmanima ispraviti navedene nepravde.

                                                                                                                               Zagreb, 29.11.2018.