UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

PRAVA U TRGOVINI

Kupac je skoro uvijek u pravu

 

     Kupci, odnosno potrošači svakodnevno se susreću s ni­zom situacija u prodavaonicama u kojima ne znaju kako postupiti, pa onda najčešći ishod bude na njihovu štetu. Navest ćemo najčešće primjere i savjete kako postupiti u ta­kvim slučajevima.

Vraćanje sitnog novca

     Česte su situacije da na blagajni kažu da nemaju za vratiti pet ili deset lipa. Uvijek inzistirajte da vam vrate taj sitniš, jer se radi o obićnom nemaru trgovca i podcjenjivanju kupaca. Sitnog novca u opticaju ima dovoljno i svaki ga je trgovac du­žan imati u dostatnim količinama.

Nemate dovoljno novca ili ne želite kupiti sve što ste stavili u košaricu

     Potrošač uvijek ima pravo odustati od kupnje proizvo­da, iako ih je odabrao i stavio u košaricu. Ako vam se do­godi da nemate dovoljno novca za sve što ste odabrali ili jednostavno neki proizvod ne želite kupiti, imate pravo odustati od kupnje bez ikakvih posljedica. Svjedoci smo da su prodavači često neugodni prema kupcima u takvim situacijama. Ako vam se to dogodi pristojno opomenite prodavača, a ako je i dalje neugodan potražite njegovog šefa i prijavite problem.

Jedna je cijena istaknuta na proiz­vodu, a drugu (veću) obračunaju na blagajni

     Ovo je situacija koja se vrlo često događa i potrošač ima pravo reklamirati tu cijenu i platiti cijenu koja je bila na proiz­vodu. Uvijek provjerite cijenu proizvoda kojeg kupujete i pro­vjerite račun dok ste još u prodavaonici. Ako se cijene ne slažu - reklamirajte. Zbog gužvi i redova na blagajnama kupci ne stignu prekontrolirati račune, zato izbjegavajte takve situacije i uvijek usporedite cijene.

Zapakirani proizvodi su najčešće sku­plji nego oni koji kupujemo na pultu

     Najčešće je to slučaj kod suhomesnatih proizvoda (salame, kobasice), zato pažljivo proučite cijene i odaberite ono što je za vas povoljnije. Također su česte situacije da kupujemo 10 ili 20 dekagrama nečega, a na vagi gotovo uvijek bude više.    Prodavač pita može li tako ostati i kupci najčešće pristaju, ali ako vam to ne odgovara bez ustručavanja inzistirajte na koli­čini koju ste tražili.

Zamjena proizvoda

     Prije nego što nešto kupite raspitajte se kod trgovca mo­žete li to zamijeniti ili vratiti, naročito ako se radi o skupljim proizvodima (odjeća, obuća, tehnička roba). Naime, trgovac nema zakonsku obavezu zamijeniti ispravan proizvod, već je to samo njegova dobra volja i poštena trgovačka praksa. Sto­ga se uvijek prije kupnje raspitajte o svim mogućnostima. Do­bar trgovac će to uvijek učiniti.

Zaustavljanje i pregledavanje kupa­ca od strane trgovaca ili zaštitara

     Često se zna dogoditi da prodavač ili zaštitar zaustave kupca u prodavaonici i traže da pokaže sadržaj svoje torbe, jer sumnjaju da je nešto uzeo ili se oglasio alarm. Važno je znati da vas ne smiju pregledavati ni prodavač, ni zaštitar bez nazočnosti dva svjedoka (ni policija to ne smije raditi ako ju pozovu). Ako vam se takva situacija ipak dogodi, odmah to prijavite tržišnoj inspekciji ili udruzi potrošača.

Ana Knežević