UVODNA RIJEČ

Glasaj za sebe

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto nećemo pisati o tome za koga trebate gla­sati na predsjedničkim izborima, za Slastičarku s Pantovčaka koja slabo pjeva, teškog Karak­tera s političkog centra, pjevača-biznismena koji je okupio prvu bijelu kockicu grba i spremnost za sve, ili, pak, za sredovječnog Ducea koji će u predsjed­ničke dvore doseliti cijelu obitelj i osnovati univer­zalno savjetovalište za politički nepismen narod.

     Nećemo vam reći niti da trebate glasati za dečka s Princetona koji bi htio da mu država tati i mami plaća čuvanje njegove djece, niti za Rosu Luxembourg s borbene fronte ili uljuđenu prav­nicu s oštrim jezikom, a pogotovo ne za Antu koji se zove po Paveliću, a konclogor zove takozvanim Jasenovcem. Nemojte glasati za takozvane, tek to­liko ćemo vam reći.

     Glasajte za sebe. Vi ste najosramoćenija najjad­nija društvena skupina, jer nakon što ste otkupili stanove, izgradili tvornice i autoceste i podigli svo­ju djecu da budu radnom snagom diljem Europe, ovdje vas nitko ne poštuje, ne vidi, niti ne čuje. Glasajte za sebe jer imate stalno opadajući udjel mirovine u prosječnoj plaći od samo 38 posto, jer je svaki treći od vas siromašan, a 53 posto vas ima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva. Gla­sajte za sebe jer ste pod stare dane postali kolek­cionari plastičnih boca, kopači kontejnera i saku­pljači raznobojnih ostataka hrane na tržnicama za kreativan božićni ručak. Jer se po pola dana grijete u kružnim vožnjama tramvajima, a noću škljocate gebisima od zime i gladi u svom opustjelom stanu za koji više nemate za režije.

     Glasajte za sebe, jer je ovo država u kojoj se po­vlastice dijele po partiji, babi i kumu, jer je korupci­ja vaša svakodnevica, a banke su gospodari malog hrvatskog svemira. Pljunite u šake i donesite svoju odluku: ja glasam za sebe.

     Što god odlučili, na vama je. Samo nemojte ostati kod kuće i sljedećih pet godina kukati po susjedstvu ili društvenim mrežama. Vaša odgovor­nost je - vaš glas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

8. KONGRES FERPA-e

Deset milijuna umirovljeničkih zahtjeva

 

     U zgradi ITUC/Međunarodne kon­federacije sindikata u Bruxellesu održan je 16. i 17. listopada 2018. Osmi kongres FERPA-e u čijem radu su sudjelovali predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović i potpredsjednik Vladimir Buršić. Na kongresu je aktivno radilo stotinjak redovitih i desetak proma­tračkih delegata iz 22 zemlje cijele Europe. U radnom predsjedništvu pr­vog dana rada Kongresa bila je i pred­sjednica SUH-a, koja je uzela riječ i za govornicom kongresa među 21 disku­tantom. U fokusu svih rasprava su bili problemi starijih osoba, uz opći dojam da porastom djelovanja desnih i ek­stremnih snaga u EU opada i standard umirovljenika.

     Financijski i korporativni kapita­lizam prevladava u Europi i u takvoj zajednici umirovljenici i mladi postaju najugroženije skupine i tonu prema dnu siromaštva.

     FERPA se treba boriti za redovito i zadovoljavajuće usklađivanja mirovi­na kako bi se zaustavilo siromaštvo. Treba tražiti povećano ulaganje u socijalne servise kako bi starije oso­be ostajale što duže u svom domu. K tome, naša Europa koju smo stvorili sa željom da bude socijalna i humana zajednica uz slobodno kretanje među narodima ne smije imati na granicama zidove i žice.

     Prvog dana rada prihvaćeni su i izvještaji o radu predsjednika FER- PA-e Michela Devachta, predsjednice Ženskog odbora Ane Martinez Lopez te financijski izvještaj. U svim je izvje­štajima bilo puno riječi o viziji i osna­živanju ove snažne deset milijunske organizacije.

     U popodnevnim satima je pred­sjednik Statutarne radne grupe Dick De Graaf izložio bitne izmjene Statuta, što je prihvaćeno većinom glasova.

     Drugi dan rada Kongresa prezen­tirana je i usvojena Rezolucija 8. kon­gresa, a nakon toga su izabrani Ago- stino Siciliano iz talijanskog UILP-a za generalnog tajnika, a Angeles Brailes iz španjolskog UJP-UGT za zamjenicu generalnog tajnika. Za predsjedni­ka je izabran Lajos Meyer iz mađar­skog SZEF-a. Regiju Zapadne Europe u Nadzornom odboru, nakon dva mandata predsjednice SUH-a, preu­zima Metka Roksandić iz slovenskog SUS-a.

     Delegatima i gostima se obratio i generalni tajnik ETUC/Europske sin­dikalne federacije Luca Visentin, koji je naglasio kako ETUC postaje sve vidljiviji u borbi za umirovljenička prava, a posebno im je stalo da FERPA dobije punopravni status unutar eu­ropskog sindikalnog pokreta. Osvr­nuvši se na Europski socijalni stup kao katalog minimalnih prava, nagla­sio je kako to nije dovoljno već da tre­ba vratiti socijalnu Europu. Na kraju je naglasio kako se i sindikati trebaju vratiti iz isključivih sindikalnih pitanja u svu širinu borbe za ljudska prava, što uključuje i migrantska prava.

     Nakon gotovo tri godine zastoja u aktivnostima zbog nemogućnosti rada prijašnje generalne tajnice Carle Cantone, FERPA se opet diže na noge i postaje vidljivija u svojoj europskoj sindikalnoj obitelji, te i prema europ­skim institucijama.

Iz Rezolucije 8. kongresa

Stari nisu teret, već dodatna društvena vrijednost

... FERPA stremi stvaranju jake, socijalne i ujedinjene Europe, što je jedini odgovor izazovima globaliza- cije i beskrupuloznom kapitalizmu ... FERPA se protivi destruktiv­nim tendencijama populizma, sve vidljivijeg u Europi

... Znakovi ekonomskog oporav­ka nakon globalne krize još uvijek ne zacjeljuju duboke socijalne rane uzrokovane godinama gubitka rad­nih mjesta, porasta prekarnih i nesi­gurnih poslova, smanjenja kupovne moći plaća i mirovina i rastuće ne­jednakosti

... Gubitak i rezovi u socijalnim i zdravstvenim uslugama i privatiza­cija javnih sustava i servisa, doveli su do osiromašivanja svih stanovni­ka, a osobito onih najranjivijih kao što su umirovljene i starije osobe, te FERPA ima obvezu pronaći na to od­govore

... Pogrešno je percipirati umi­rovljenike kao neaktivne osobe, jer i dalje posjeduju stanovitu kupovnu moć, te zato nisu društveni teret, već šansa i ulog za razvoj društva, oni su dodatna društvena vrijednost

     Potrebno je boriti se protiv diskriminacije temeljem dobi i bilo kakvih pokušaja da se podcijeni važnost solidarnosti među genera­cijama

     Umirovljene žene žrtve su cjeloživotnog izostanka ravnoteže između rada i obiteljskih obveza, žr­tve su i manjih plaća i mirovina zbog isprekidanih radnih karijera zbog rodiljnih i obiteljskih obveza