UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

    

NASILJE NAD STARIJIM OSOBAMA

Od ugovora o doživotnom uzdržavanju do zanemarivanja

 

     Kolika je učestalost nasilja nad starijim osobama? U Hrvatskoj vlada opći nedostatak informacija, jer se poglavito temelji na prijavama, a njih je izu­zetno mali broj. „Tamna brojka" nasilja nad 20 posto stanovništva, koliko ima starijih od 65 godina, onemo­gućava i vidljivost nasilja.

     Iza svega toga stoje brojni razlozi, a prvi je neper- cepcija od strane žrtava i okoline nasilnih oblika pona­šanja kao kažnjivog nasilja, te neprijavljivanje nasilja zbog straha od posljedica, osjećaj srama te nedostatak podrške. To su samo neka analitička stajališta iznesena na završnoj konferenciji projekta "Akcijski orijentirano istraživanje o nasilju nad starijim osobama na područ­ju Sjeverne Hrvatske", održanog 30. listopada 2018. u Zagrebu. Nositelj projekta bio je CERANEO - Centar za razvoj neprofitnih organizacija, a partner na projektu Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Ipak, postoje neke procjene inozemnih autora kako je oko deset posto starijih osoba izloženo nasilju.

     Kako Sindikat umirovljenika Hrvatske ima jako puno iskustva u borbi protiv nasilja nad starijim osobama koje su potpisale ugovore o doživotnom/ dosmrtnom uzdržavanju, posebno je uočeno kako sadašnji sustav skrbi, prema rezultatima istraživanja, ima brojne manjkavosti koje otvaraju prostor za nasi­lje, posebice u sferi zanemarivanja starijih osoba. Na­silje nad starijima se često ne percipira takvim uslijed manjka znanja ili nedovoljne osviještenosti, ni od stra­ne samih starijih, ni od njegovatelja i stručnjaka koji rade sa starijima.

     Vrste nasilja nad starijima koje su anketirane starije osobe većinom prepoznale su fizičko i psihičko nasi­lje, a rjeđe se spominje zanemarivanje i ekonomsko, zato jer još uvijek nisu dovoljno prepoznati.

     Hrvatski okvir problema je jasan: sve prisutniji je problem zloporabe ugovora o dosmrtnom/doživot- nom uzdržavanju, te nepovjerenje i slabljenje socijal­ne kohezije.      Kako bi se doskočilo problemu crnog trži­šta i prevarenih ljudi, znajući za slična iskustva drugih europskih gradova, starijim i nemoćnim osobama tre­ba ponuditi ugovore o doživotnom uzdržavanju kao društveno nadziranu socijalnu inovaciju, zaključuje se u izvještaju CERANEA.

 

Pomoć iz koristoljublja

     A.S. je sklopila ugovor o doživotnom uzdržava­nju s D.K. iz Zagreba u svibnju ove godine. No, od­mah po potpisivanju, počeli su problemi kada je D.K. bez pitanja počela uzimati stvari A.S. te napla­ćivati usluge koje su bile navedene u ugovoru. A.S. je odlučila je sporazumno raskinuti ugovor, jer joj D.K. ne osigurava prehranu i pomoć u bolesti. Ova je, pak, pristala na raskid ugovora, ali samo ako joj A.S. isplati 5.500 eura za pet mjeseci uzdržavanja, znajući za ušteđevinu koju A.S. posjeduje. D.K. je navodno na ranije potpisanim ugovorima o uzdrža­vanju stekla četiri stana u Zagrebu, tako da je sudski epilog vrlo izvjestan.

Rodna kuća u pravnom labirintu

     Bračni par, M. i I.S. potpisali su 2006. ugovor o doživotnom uzdržavanju, u kojem se M. odlučila skrbiti o I. U međuvremenu je M. preminula, a u predmetu ugovora je bila navedena polovina obi­teljske kuće. I. je nakon suprugine smrti nastavio služiti sin te je tražio da se na njega prebace prava uzdržavanja. No, sud je 2013. zapriječio tu odluku, jer nigdje nije bilo navedeno da su M. i I.S. živjeli u životnoj zajednici, iako su bili bračni par. Tako će sin ponovno na prvostupanjskome sudu morati doka­zivati da je svome ocu pružao uzdržavanje nakon majčine smrti i to više od dvije godine, a sve kako bi stekao pravo na polovicu rodne kuće.

 

ZOVITE PRAVNO SAVJETOVALIŠTE

Tel. 01/4615-797

E-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Pošta ili osobni dolazak: Sindikat umirovljenika Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV. 2, 10 000 Zagreb