UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

JAVNO SAVJETOVANJE O MIROVINSKOJ REFORMI

Mahom prihvatili primjedbe banaka!

 

     Burno je bilo u saborskim krugovi­ma pretposljednjeg tjedna listo­pada. Nakon dovršenog javnog savjetovanja došlo je red na prvo čita­nje čak šest umirovljeničkih zakona koji će se mijenjati i dopunjavati u okviru mirovinske reforme. Naravno, najvažni­ji je Zakon o mirovinskom osiguranju, oko kojeg se još uvijek lome koplja, a zbog njega je čak održan i prosvjed.

     Maleni broj saborskih zastupnika se trudio obraniti svoje pozicije. Jedni su podržavali reformu potvrđujući kako su zastupnici financijske industrije, a drugima su puna usta bila umirovlje­ničkog siromaštva i rada do 67. godi­ne. Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić uporno je mantrao vi- še-manje iste rečenice kao i ranije. No, neke se stvari ipak mijenjaju, barem po usmenoj predaji.

     Tako je Pavić nakon prve stanke rekao kako će se provesti analiza mi­rovina po posebnim propisima. I to je nešto, s obzirom na to da dosad uopće nije bilo govora o bilo kakvom „zadira­nju" u povlaštene mirovine. Pozvao je i sindikate na još jedan razgovor kako bi s njima raspravio predloženi model linearne penalizacije od 3,4 posto po godini ranijeg umirovljenja.

     Moguće su i druge promjene, ali zasad sve stoji na načelnim usmenim ili pismenim obećanjima. Tako smo iz komentara na komentare izmjena i dopuna ZOMO-a, upućene na jav­nom savjetovanju, uspjeli doznati da se odustalo od prijedloga o doživotnoj otpremnini. Također, kriteriji za od­lazak u mirovinu za dugogodišnje osiguranike se neće mijenjati, što znači da će oni moći u mirovinu sa 60 godina života i 41 godinom staža. Rad uz mirovinu djelatnih vojnih, policijskih i službenih osoba bit će definiran po općem propisu (rad na pola radnog vremena uz punu mirovinu odnosno na puno radno vrijeme uz pola mirovine), t.j. na povoljniji način nego za obične umirovljenike. Također, dugogo­dišnji SUH-ov prijedlog o povratku prava na dostavu mirovine poštom, možda i zaživi, što će ovisiti o rezul­tatu procjene potencijalnog broja primatelja doplatka za pomoć i nje­gu u kući te osoba s invaliditetom, koje bi u budućnosti mogle dobiva­ti mirovinu putem pošte, neovisno o danu kada su otišli u mirovinu.

     Osim kozmetičkih promjena, vrijedi napomenuti kako rad do 67., sadašnji modeli obiteljskih mirovi­na i usklađivanja ostaju i dalje na snazi, a sudeći prema stavu MRMS-a neće se niti mijenjati. Uglavnom, velika većina prijedloga i primjedbi u javnom savjetovanju je odbijena, točnije Ministarstvo je odbilo 174, prihvatilo samo 26 prijedloga, a pri­mljeno na znanje 17! Među onima koji su prihvaćeni mahom su oni koje su uputile banke. Ništa neobič­no, jer i u drugim segmentima ban­ke su u Hrvatskoj na vlasti.

Milan Dalmacija