UVODNA RIJEČ

Vitez na drvenom konjiću

Piše: Jasna A. Petrović

     Jesensko-zimska sjednica Sabora počela je aktualnim pri- jepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i mi­nistrima postavilo je 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije, a hrvatski akademik i vitez te pot­predsjednik Sabora Željko Reiner svoje pitanje je iskoristio da bi nabrojao sva postignuća Vlade. Povećan je kreditni rejting, pove­ćane su plaće, zabilježen je veliki gospodarski rast. I baš je lijepo kad je tako ugledan i pametan član HDZ-a stubokom vjeran svo­joj stranci i njezinoj Vladi.

     I onda se Reiner u čudu pita zašto netko građanima plasira teze da je sve u Hrvatskoj loše, a što je najgore ne može shvatiti kako ti isti građani ponekad u to povjeruju i ne vide da im je bolje!

     Pa je Reiner zamolio ministra gospodarstva Darka Horvata da mu na istoj sjednici objasni taj fenomen. Horvat mu je odgovorio da je točno kako postoji taj fenomen malodušja i da će se kroz ovu i sljedeću godinu Vlada boriti za bolji standard malog čovje­ka i izrazio nadu da će uspjeti još više podići minimalnu i prosječ­nu plaću. Reiner je bio samo djelomično zadovoljan odgovorom, jer da mu nije jasno zašto primjerice povećanje plaća od 11 posto nikoga ne dira i to je fenomen koji on ne može shvatiti. "Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili 200, 500, 800 kuna veću plaću da im se naprosto čini da to nije važno", kazao je Reiner.

     Tako je zborio vitez na drvenom konjiću, koji stalno jaše na mjestu. Hopa, cupa, baš je život lijep. Tako je govorio akademik koji živi u svojoj ružičastoj bajci gdje nema gladnih i siromašnih, gdje nikome nije zima i svi imaju podno grijanje u kupaoni. Re- iner u svojem čuđenju nije primijetio da po dobi pripada u sve masovniju skupinu građana poodmakle dobi u kojoj sa svojim mjesečnim prihodima od kojih 25.000 kuna naprosto strši, jer uprihođuje u 30 dana njihovu godišnju mirovinu. I nije primijetio da su prosječni umirovljenici dobili polugodišnje povećanje mi­rovine od 60 kuna prosječno, od čega ne mogu kupiti ni drvenog konjića za jahanje na mjestu.

     Reiner ne zna da njegova generacija kopa po kontejnerima, a zimi se vozi u beskonačne krugove tramvajima, kako bi uštedili na grijanju. No, zato to zna aktualna predsjednica Kolinda, jer ona svoje mjesto u tramvajima prepušta razigranim staricama i star- čekima - za razliku od njemačkog ili finskog predsjednika te vrlo ekološki i socijalno osjetljivo ostatke hrane uvijek pomno spakira u odvojenu vrećicu da bi bila na dohvat siromasima namjernici­ma.

     Kolinda je bila najavljena da će doći prije koji tjedan na Ge- rontološki tulum u Zagrebu, no u zadnji tren je otkazala. Ima preča posla, nego promatrati umirovljenike čak i kad plešu i reci­tiraju. Zapravo, čuđenju nikad kraja, otkud im uopće za to snage. Uz sve fenomene koji bujaju u Hrvatskoj, sada imamo i fenomen malodušja po ministru Horvatu, a i definitivno zabetonirani feno­men političke elite koja ignorira i zanemaruje svoje stare.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

SILVANO HRELJA,

PREDSJEDNIK HRVATSKE STRANKE UMIROVLJENIKA

 

Protiv smo ovakve reforme!

 

     Smatramo da svaki budući umi­rovljenik u narednih 10 godina mora imati pravo izlaska iz II. stu­pa ako mu je ta opcija povoljnija, kao što smatramo da treba trajno omogućiti izlazak iz II. stupa za sve one čiji obračun daje ukupnu mirovinu manju od najniže

 

Kakvi će biti glavni prijedlozi Vas i Vaše stranke na miro­vinsku reformu u tekućem javnom savjetovanju?

     Prijedlog mirovinske reforme znači da će sadašnji radni­ci raditi duže za niže mirovine. Sadašnji umirovljenici neće osjetiti značajnije promjene osim u slučaju najnižih miro­vina koje će, prema neslužbenim najavama, rasti tri posto.

     Rast najnižih mirovina od tri posto je posebno kontro- verzan za buduće umirovljenike koji će imati najnižu mirovi­nu, jer se time bez kriterija nagrađuju oni kojima je mirovina veća od onoga što su uplaćivali. Osim toga, Vlada predlaže dizanje penalizacije bez obzira na godine staža. Konkretno, osoba koja odlazi u mirovinu pet godina ranije bit će doži­votno penalizirana 20,4 posto, ali će joj mirovina, ako je naj­niža, rasti tri posto. Ovakve mjere HSU smatra populističkim i one nemaju veze s proklamiranom solidarnošću.

     Osim toga, veoma je problematična ideja podizanja dobi za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina i to iz niza razloga. Osim što takva mjera ne donosi nikakvu ekonom­sku korist nego služi isključivo za podilaženje Europskoj ko­misiji, u našoj zemlji je očekivano trajanje života tri godine kraće nego u EU, dok je očekivano trajanje zdravog života nakon 65. godine dvostruko kraće od prosjeka EU gdje ve­ćina zemalja ima prag na 65 godina za odlazak u mirovinu.

     Ukratko, predložit ćemo da se ne dira dob za odlazak u mirovinu, tražit ćemo da se penalizacija ostavi ovakva ka­kva je sada, a što se tiče instituta 60/41 kao uvjet za odlazak u starosnu mirovinu bez penalizacije, tu ćemo biti rezolutni i tražit ćemo da Vlada ne dira taj institut jer smatramo da je 41 godina radnog staža sasvim dovoljna za punu mirovi­nu. Zalagat ćemo se za stimulaciju od 0,34 posto svima koji duže ostaju na tržištu rada.

Držite li da je potrebna paralelna reforma mirovina po posebnim propisima?

     Reformu mirovina po posebnim propisima započela je Vlada Zorana Milanovića odvajanjem dijela mirovina po općim propisima od dijela mirovine po posebnim propi­sima koji bi se usklađivao samo kad rast BDP-a bude veći od tri posto. Sadašnja   Vlada je to srušila iako je Europska komisija tražila nastavak te reforme.

Koje rješenje podržavate u vezi mirovina iz I. i II. stupa, koje su i do 30 posto niže od onih iz I. stupa?

     Podržavamo 27 posto dodatka na godine uplate do­prinosa u I. stup po stopi od 20 posto, dakle do 2002. godine. Također, zadovoljni smo mogućnošću isplate 20,25 posto dodatka na osnovnu mirovinu za godine uplate doprinosa po stopi od 15 posto. Smatramo da svaki budući umirovljenik u narednih 10 godina mora imati pravo izlaska iz II. stupa ako mu je ta opcija po­voljnija, kao što smatramo da treba trajno omogućiti izlazak iz II. stupa za sve one čiji obračun daje ukupnu mirovinu manju od najniže. Zalažemo se i za to da se omogući isplata mirovine iz II. stupa na 20 godina s na­sljeđivanjem neisplaćenog dijela, jer tek bi tada štednja u II. stupu postala imovina. Isto tako, smatramo da treba ukinuti MOD.

Podržavate li da se izdvajanje za II. stup poveća na račun I. javnog stupa?

     Samo ako poslodavci hoće dodatno izdvajati u II. stup za svoje zaposlenike jedan do dva posto dodatnih dopri­nosa. Dodatno izdvajanje iz bruto plaće radnika nam je neprihvatljivo.

Kako komentirate otpor sindikata prema proširenju pra­va na rad umirovljenika?

     Bojim se da su radnički sindikati nedovoljno upoznati sa suštinom ovog dijela priče. Rad umirovljenika može u određenom trenutku 'špice' potreba za radnicima doseći dimenziju 20-25 tisuća zaposlenih do četiri sata dnevno koji uredno plaćaju doprinose i poreze. Sindikati se trebaju boriti protiv prekarnog rada, kao što je, na primjer, dio rada preko student servisa. Ako smo zagovornici cjeloživotnog učenja onda ne možemo ograničavati rad u okvirima rad­nih sposobnosti čovjeka.

Slažete li se s umirovljeničkim udrugama da je promje­na formule usklađivanja mirovina prioritetno pitanje za ovu reformu?

     HSU je za vrijeme Vlade premijera Milanovića predlaga­la formulu 80-20 za usklađivanje, a kompromisni prijedlog je postao 70-30. O toj temi treba argumentirano rasprav­ljati, a ne temeljem prvih statističkih pokazatelja na koje naiđemo. Smatram da su obiteljske mirovine prvi prioritet kojeg treba rješavati u mirovinskom sustavu, a za to ova Vlada nema sluha.

Milan Dalmacija