UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

SILVANO HRELJA,

PREDSJEDNIK HRVATSKE STRANKE UMIROVLJENIKA

 

Protiv smo ovakve reforme!

 

     Smatramo da svaki budući umi­rovljenik u narednih 10 godina mora imati pravo izlaska iz II. stu­pa ako mu je ta opcija povoljnija, kao što smatramo da treba trajno omogućiti izlazak iz II. stupa za sve one čiji obračun daje ukupnu mirovinu manju od najniže

 

Kakvi će biti glavni prijedlozi Vas i Vaše stranke na miro­vinsku reformu u tekućem javnom savjetovanju?

     Prijedlog mirovinske reforme znači da će sadašnji radni­ci raditi duže za niže mirovine. Sadašnji umirovljenici neće osjetiti značajnije promjene osim u slučaju najnižih miro­vina koje će, prema neslužbenim najavama, rasti tri posto.

     Rast najnižih mirovina od tri posto je posebno kontro- verzan za buduće umirovljenike koji će imati najnižu mirovi­nu, jer se time bez kriterija nagrađuju oni kojima je mirovina veća od onoga što su uplaćivali. Osim toga, Vlada predlaže dizanje penalizacije bez obzira na godine staža. Konkretno, osoba koja odlazi u mirovinu pet godina ranije bit će doži­votno penalizirana 20,4 posto, ali će joj mirovina, ako je naj­niža, rasti tri posto. Ovakve mjere HSU smatra populističkim i one nemaju veze s proklamiranom solidarnošću.

     Osim toga, veoma je problematična ideja podizanja dobi za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina i to iz niza razloga. Osim što takva mjera ne donosi nikakvu ekonom­sku korist nego služi isključivo za podilaženje Europskoj ko­misiji, u našoj zemlji je očekivano trajanje života tri godine kraće nego u EU, dok je očekivano trajanje zdravog života nakon 65. godine dvostruko kraće od prosjeka EU gdje ve­ćina zemalja ima prag na 65 godina za odlazak u mirovinu.

     Ukratko, predložit ćemo da se ne dira dob za odlazak u mirovinu, tražit ćemo da se penalizacija ostavi ovakva ka­kva je sada, a što se tiče instituta 60/41 kao uvjet za odlazak u starosnu mirovinu bez penalizacije, tu ćemo biti rezolutni i tražit ćemo da Vlada ne dira taj institut jer smatramo da je 41 godina radnog staža sasvim dovoljna za punu mirovi­nu. Zalagat ćemo se za stimulaciju od 0,34 posto svima koji duže ostaju na tržištu rada.

Držite li da je potrebna paralelna reforma mirovina po posebnim propisima?

     Reformu mirovina po posebnim propisima započela je Vlada Zorana Milanovića odvajanjem dijela mirovina po općim propisima od dijela mirovine po posebnim propi­sima koji bi se usklađivao samo kad rast BDP-a bude veći od tri posto. Sadašnja   Vlada je to srušila iako je Europska komisija tražila nastavak te reforme.

Koje rješenje podržavate u vezi mirovina iz I. i II. stupa, koje su i do 30 posto niže od onih iz I. stupa?

     Podržavamo 27 posto dodatka na godine uplate do­prinosa u I. stup po stopi od 20 posto, dakle do 2002. godine. Također, zadovoljni smo mogućnošću isplate 20,25 posto dodatka na osnovnu mirovinu za godine uplate doprinosa po stopi od 15 posto. Smatramo da svaki budući umirovljenik u narednih 10 godina mora imati pravo izlaska iz II. stupa ako mu je ta opcija po­voljnija, kao što smatramo da treba trajno omogućiti izlazak iz II. stupa za sve one čiji obračun daje ukupnu mirovinu manju od najniže. Zalažemo se i za to da se omogući isplata mirovine iz II. stupa na 20 godina s na­sljeđivanjem neisplaćenog dijela, jer tek bi tada štednja u II. stupu postala imovina. Isto tako, smatramo da treba ukinuti MOD.

Podržavate li da se izdvajanje za II. stup poveća na račun I. javnog stupa?

     Samo ako poslodavci hoće dodatno izdvajati u II. stup za svoje zaposlenike jedan do dva posto dodatnih dopri­nosa. Dodatno izdvajanje iz bruto plaće radnika nam je neprihvatljivo.

Kako komentirate otpor sindikata prema proširenju pra­va na rad umirovljenika?

     Bojim se da su radnički sindikati nedovoljno upoznati sa suštinom ovog dijela priče. Rad umirovljenika može u određenom trenutku 'špice' potreba za radnicima doseći dimenziju 20-25 tisuća zaposlenih do četiri sata dnevno koji uredno plaćaju doprinose i poreze. Sindikati se trebaju boriti protiv prekarnog rada, kao što je, na primjer, dio rada preko student servisa. Ako smo zagovornici cjeloživotnog učenja onda ne možemo ograničavati rad u okvirima rad­nih sposobnosti čovjeka.

Slažete li se s umirovljeničkim udrugama da je promje­na formule usklađivanja mirovina prioritetno pitanje za ovu reformu?

     HSU je za vrijeme Vlade premijera Milanovića predlaga­la formulu 80-20 za usklađivanje, a kompromisni prijedlog je postao 70-30. O toj temi treba argumentirano rasprav­ljati, a ne temeljem prvih statističkih pokazatelja na koje naiđemo. Smatram da su obiteljske mirovine prvi prioritet kojeg treba rješavati u mirovinskom sustavu, a za to ova Vlada nema sluha.

Milan Dalmacija