UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ONO SI ŠTO JEDEŠ

Mogu li određene namirnice produljiti život?

 

     Danas se u čitavom svijetu provode intenzivna istraživanja o pomo­ći koju različite namirnice mogu pružiti u borbi protiv bolesti i njihovoj snazi za produžavanje života.      Tako je jedno znanstveno istraživanje, u kojem su se ispitivale prehrambene navike, provedeno na čak 26.500 osoba, otkri­lo da su oni koji su četiri do pet puta tjedno pojeli šačicu kikirikija ili lješnjaka imali upola manji rizik od srčanih, ko­ronarnih oboljenja, nego oni koji su to rijetko konzumirali. Ta je hrana dobar izvor nezasićenih masnih kiselina, vi­tamina E i magnezija. Kakva hrana čini ljude zdravijima?

U kuhinji je tajna

     Ljudi koji žive u mediteranskim zemljama imaju dobro zdravlje i dug životni vijek, a njihova kuhinja sa svježim voćem, povrćem, ribom, ma­slinovim uljem i cjelovitim žitarica­ma uklapa se u današnje koncepcije zdrave prehrane. Službena medicina otkriva ljekovita svojstva češnjaka te crvenog i žutog luka. Kemijski spo­jevi iz tih namirnica ubijaju bakteri­je, viruse i gljivice. Ekstrakt češnjaka usporava zgrušavanje krvi, što može smanjiti rizik od stvaranja krvnog ugruška i srčanog udara, a nekoliko je epidemioloških studija ukazalo i na povezanost luka i smanjenja rizika od raka želuca.

     Američki su znanstvenici eksperi­mentima na životinjama otkrili da je jedna kemijska supstanca u zelenom čaju snažan antioksidans, koji štiti od raka pluća. Japanci puše dvostruko više od Amerikanaca, pa je ipak nji­hova smrtnost od raka pluća upola manja. Možda činjenica da Japanci svakodnevno piju zeleni čaj objašnja­va zašto je to tako. Njihov je Nacional­ni centar za istraživanje raka obavio i ispitivanje na 250.000 Japanaca o ishrani sojom. Rezultati su pokazali da su oni koji su gotovo svakodnevno konzumirali juhu od soje imali značaj­no manji rizik umiranja od raka želu­ca, nego oni koji su tu juhu jeli rijetko ili nikad.

     Znanstvenici su otkrili da Eski­mi jedu velike količine masti, a ipak imaju značajno nisku smrtnost od sr­čanih bolesti. Jedan od razloga je to što njihova prehrana uključuje obilje ribe bogate omega - 3 masnim kise­linama. Ako se konzumiraju kroz dulji period, one sprečavaju zgrušavanje krvi, snižavaju razinu kolesterola u krvi, smanjuju upalne reakcije i uspo­ravaju razvoj ateroskleroze.

     Zaštitu od srčanih oboljenja neki istraživači pripisuju i pijenju vina. Crno vino sadrži supstancu kvercetin, koja je u pokusima na životinjama pokazala određena dobra svojstva u borbi protiv zloćudnih tumora. Znat­ne količine te supstance nalaze se i u crnom grožđu, prokulici, buči i crve­nom luku.

Trendovi novijeg vremena

     Prehrambeni trendovi novijeg vre­mena idu u prilog povrću, kao što su prokulica, kupus ili kelj. Za jednu sup- stancu nađenu u prokulici biokemičari kažu da bi mogla imati značajno djelo­vanje u prevenciji raka. Slična je situa­cija i s ostalim spomenutim povrćem.

     Već odavno je poznato da su li­mun, naranče, grejp, mandarine odli­čan izvor vitamina C, međutim znan­stvenici sada pronalaze u njima i pravo „zakopano blago" kemijskih supstanci koje unapređuju zdravlje. Ispitivanja su pokazala da pektin iz grejpa snižava količinu kolesterola u krvi i ateroskle- rotične plakove u arterijama.    Moderni nutricionisti preporučuju, osim ogra­ničenog unosa u organizam mesa i masnoća, što više konzumiranja voća, povrća, žitarica i mahunarki.

     Nema loše hrane, postoji samo loša prehrana. Mi jedemo mješavinu raznih vrsta hrana. Tako i treba biti kako bismo organizmu osigurali puni spektar hranjivih tvari i zaštitnih fak­tora u njima. Dakle, hranu moramo birati i našim mozgom, a ne samo osjetilima.

dr. Ivo Belan