UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ONO SI ŠTO JEDEŠ

Mogu li određene namirnice produljiti život?

 

     Danas se u čitavom svijetu provode intenzivna istraživanja o pomo­ći koju različite namirnice mogu pružiti u borbi protiv bolesti i njihovoj snazi za produžavanje života.      Tako je jedno znanstveno istraživanje, u kojem su se ispitivale prehrambene navike, provedeno na čak 26.500 osoba, otkri­lo da su oni koji su četiri do pet puta tjedno pojeli šačicu kikirikija ili lješnjaka imali upola manji rizik od srčanih, ko­ronarnih oboljenja, nego oni koji su to rijetko konzumirali. Ta je hrana dobar izvor nezasićenih masnih kiselina, vi­tamina E i magnezija. Kakva hrana čini ljude zdravijima?

U kuhinji je tajna

     Ljudi koji žive u mediteranskim zemljama imaju dobro zdravlje i dug životni vijek, a njihova kuhinja sa svježim voćem, povrćem, ribom, ma­slinovim uljem i cjelovitim žitarica­ma uklapa se u današnje koncepcije zdrave prehrane. Službena medicina otkriva ljekovita svojstva češnjaka te crvenog i žutog luka. Kemijski spo­jevi iz tih namirnica ubijaju bakteri­je, viruse i gljivice. Ekstrakt češnjaka usporava zgrušavanje krvi, što može smanjiti rizik od stvaranja krvnog ugruška i srčanog udara, a nekoliko je epidemioloških studija ukazalo i na povezanost luka i smanjenja rizika od raka želuca.

     Američki su znanstvenici eksperi­mentima na životinjama otkrili da je jedna kemijska supstanca u zelenom čaju snažan antioksidans, koji štiti od raka pluća. Japanci puše dvostruko više od Amerikanaca, pa je ipak nji­hova smrtnost od raka pluća upola manja. Možda činjenica da Japanci svakodnevno piju zeleni čaj objašnja­va zašto je to tako. Njihov je Nacional­ni centar za istraživanje raka obavio i ispitivanje na 250.000 Japanaca o ishrani sojom. Rezultati su pokazali da su oni koji su gotovo svakodnevno konzumirali juhu od soje imali značaj­no manji rizik umiranja od raka želu­ca, nego oni koji su tu juhu jeli rijetko ili nikad.

     Znanstvenici su otkrili da Eski­mi jedu velike količine masti, a ipak imaju značajno nisku smrtnost od sr­čanih bolesti. Jedan od razloga je to što njihova prehrana uključuje obilje ribe bogate omega - 3 masnim kise­linama. Ako se konzumiraju kroz dulji period, one sprečavaju zgrušavanje krvi, snižavaju razinu kolesterola u krvi, smanjuju upalne reakcije i uspo­ravaju razvoj ateroskleroze.

     Zaštitu od srčanih oboljenja neki istraživači pripisuju i pijenju vina. Crno vino sadrži supstancu kvercetin, koja je u pokusima na životinjama pokazala određena dobra svojstva u borbi protiv zloćudnih tumora. Znat­ne količine te supstance nalaze se i u crnom grožđu, prokulici, buči i crve­nom luku.

Trendovi novijeg vremena

     Prehrambeni trendovi novijeg vre­mena idu u prilog povrću, kao što su prokulica, kupus ili kelj. Za jednu sup- stancu nađenu u prokulici biokemičari kažu da bi mogla imati značajno djelo­vanje u prevenciji raka. Slična je situa­cija i s ostalim spomenutim povrćem.

     Već odavno je poznato da su li­mun, naranče, grejp, mandarine odli­čan izvor vitamina C, međutim znan­stvenici sada pronalaze u njima i pravo „zakopano blago" kemijskih supstanci koje unapređuju zdravlje. Ispitivanja su pokazala da pektin iz grejpa snižava količinu kolesterola u krvi i ateroskle- rotične plakove u arterijama.    Moderni nutricionisti preporučuju, osim ogra­ničenog unosa u organizam mesa i masnoća, što više konzumiranja voća, povrća, žitarica i mahunarki.

     Nema loše hrane, postoji samo loša prehrana. Mi jedemo mješavinu raznih vrsta hrana. Tako i treba biti kako bismo organizmu osigurali puni spektar hranjivih tvari i zaštitnih fak­tora u njima. Dakle, hranu moramo birati i našim mozgom, a ne samo osjetilima.

dr. Ivo Belan