UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ŠTO PREDLAŽU UMIROVLJENIČKE UDRUGE KAO DODATNE MJERE PROTIV SIROMAŠTVA?

Zahtijevamo veće mirovine

 

     S ciljem suzbijanja siromaštva i snaženje adekvatnosti mirovina umirovljeničke udruge iznose svoje prijed­loge, utoliko više što se u Hrvatskoj svaka treća osoba starija od 65 godina nalazi u zoni siromaštva. Prosječna mi­rovina iznosi 2.344 kune, a medijan 2.152 kune, dok je linija siromaštva u 2017. godini iznosila 2.180 kuna, a što iskazu­je da se najmanje 53 posto mirovina nalazi ispod hrvatske linije siromaštva.

Relativna bruto vrijednost mirovine iznosi samo 29 posto (udjel prosječne bruto mirovine u prosječnoj bruto plaći), a relativna neto vrijednost je 37,35 posto u odno­su na neto prosječnu plaću, što je najniže od svih zemalja nastalih na teritoriju bivše Jugoslavije, dok je po ukupnom siromaštvu starijih osoba Hrvatska u vrhu EU ljestvice.

1.     Promjena formule usklađivanja mirovina

Najvažnija mjera mirovinske reforme treba biti promje­na formule usklađivanja mirovina po 100-postotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta, odnosno onom indeksu koji je više rastao, neovisno o tome jesu li to plaće ili potrošačke cijene.

Naime, u zadnjih osam godina bruto plaće su porasle 12,10 posto, potrošačke cijene 6,50 posto, a mirovine 8,16 po­sto - indeks rasta plaća prema mirovinama je čak 148!

  1. Uvođenje novog modela obiteljske mirovine

Dok sadašnji model predviđa odabir mirovine pokojnog partnera (70 posto) ili zadržavanje vlastite mirovine stečene ra­dom, ovisno o tome što je povoljnije, predlažemo novi model obiteljske mirovine kojim bi se, ovisno o prihodovnom/imovin- skom cenzusu, omogućilo - uz zadržavanje vlastite mirovine, nasljeđivanje i dijela od 20 do 50 posto mirovine pokojnog par­tnera. Prosječna obiteljska mirovina je 1.939 kuna mjesečno, što je za najmanje 250 kuna ispod linije siromaštva u Hrvatskoj.

     K tome, kako Hrvatska spada u zemlje koje imaju visoku stopu samačkih domaćinstava starijih osoba, mjere koje bi zaustavile rastuće siromaštvo te kategorije stanovnika su neophodne.

  1. Uvođenje zajamčene minimalne mirovine

Zajamčena minimalna mirovina je postojala do kra­ja 1998., kada je preimenovana u najnižu mirovinu i time promijenila svrhu solidarnosti s najslabijima. Naime, dok je minimalna mirovina solidarni instrument zaštite od dna siromaštva, najnižom mirovinom se tek jamči mirovina pre­ma godinama radnog staža.

Umirovljenici predlažu da se minimalne mirovine auto­matski vežu s minimalnom bruto plaćom, tako da njezin donji prag za 15 godina radnog staža (što je uvjet za stjeca­nje starosne mirovine) mirovina iznosi 45 posto minimalne plaće, odnosno sada 1.548 kuna, a za svaku dodatnu go­dinu staža bi se dodavao iznos jedne aktualne vrijednosti mirovine, 63,88 kuna. Time bi minimalna mirovina za 30 godina radnog staža (1.548 + 15 godina x 63,88/958 kuna) iznosila 2.506 kuna; a za 40 god staža (1.548 + 25 godina x 63,88) - 3.145 kuna.

  1. Državna naknada za starije od 65 godina

Ovaj se prijedlog kolokvijalno naziva uvođenjem „na­cionalne mirovine" i takvu naknadu za starije od najče­šće 65 godina života imaju gotovo sve EU zemlje i više od 110 zemalja u svijetu. Hrvatska bi takvu naknadu trebala uvesti paralelno s mirovinskom reformom, iako ne i kao njezin dio jer je riječ o socijalnom, a ne mirovinskom da­vanju. Na potrebu žurnog uvođenja ukazuje i podatak da Hrvatska, uz Španjolsku, ima samo 64 posto pokrivenosti stanovništva starijeg od 65 godina starosnim mirovina­ma (za razliku od većine EU zemalja koje imaju 90-100 posto pokrivenosti).

Predlaže se da se i nacionalna mirovina veže uz mini­malnu bruto plaću i da iznosi 30 posto bruto minimalne plaće, što je 1.032 kune te da se institut zajamčene mini­malne mirovine i nacionalne mirovine uvedu paralelno, kako ne bi došlo do nezadovoljstva umirovljenika koji su stekli mirovine temeljem rada.

 

NEOZBILJAN NAČIN RADA RADNE SKUPINE

     Umirovljeničke udruge ukazale su na neprofesi­onalnost predlagača (MRMS) spram članova Radne skupine, s obzirom na to da su glavne promjene prije predstavljanja Radnoj skupini bile djelomično obzna­njene u medijima, što je dovelo do preuranjenih reak­cija javnosti, ali i do plasmana djelomično ili potpuno netočnih informacija.

     Smatraju neprimjerenim i to da predstavnici umi­rovljenika nisu konzultirani o prijedlozima izmjena najvažnijeg zakona za umirovljeničku populaciju, koja čini gotovo 20 posto ukupne populacije Republike Hr­vatske, a niti kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe kao savjetodavno tijelo Vlade RH.

     Pitanje je i na osnovi čega su doneseni utvrđeni pri­jedlozi, s obzirom na to da još uvijek nije pripremljena analitička podloga projiciranih rezultata, niti je izrađe­na simulacija dugoročnih učinaka na mirovinski sustav.