UVODNA RIJEČ

Vitez na drvenom konjiću

Piše: Jasna A. Petrović

     Jesensko-zimska sjednica Sabora počela je aktualnim pri- jepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i mi­nistrima postavilo je 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije, a hrvatski akademik i vitez te pot­predsjednik Sabora Željko Reiner svoje pitanje je iskoristio da bi nabrojao sva postignuća Vlade. Povećan je kreditni rejting, pove­ćane su plaće, zabilježen je veliki gospodarski rast. I baš je lijepo kad je tako ugledan i pametan član HDZ-a stubokom vjeran svo­joj stranci i njezinoj Vladi.

     I onda se Reiner u čudu pita zašto netko građanima plasira teze da je sve u Hrvatskoj loše, a što je najgore ne može shvatiti kako ti isti građani ponekad u to povjeruju i ne vide da im je bolje!

     Pa je Reiner zamolio ministra gospodarstva Darka Horvata da mu na istoj sjednici objasni taj fenomen. Horvat mu je odgovorio da je točno kako postoji taj fenomen malodušja i da će se kroz ovu i sljedeću godinu Vlada boriti za bolji standard malog čovje­ka i izrazio nadu da će uspjeti još više podići minimalnu i prosječ­nu plaću. Reiner je bio samo djelomično zadovoljan odgovorom, jer da mu nije jasno zašto primjerice povećanje plaća od 11 posto nikoga ne dira i to je fenomen koji on ne može shvatiti. "Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili 200, 500, 800 kuna veću plaću da im se naprosto čini da to nije važno", kazao je Reiner.

     Tako je zborio vitez na drvenom konjiću, koji stalno jaše na mjestu. Hopa, cupa, baš je život lijep. Tako je govorio akademik koji živi u svojoj ružičastoj bajci gdje nema gladnih i siromašnih, gdje nikome nije zima i svi imaju podno grijanje u kupaoni. Re- iner u svojem čuđenju nije primijetio da po dobi pripada u sve masovniju skupinu građana poodmakle dobi u kojoj sa svojim mjesečnim prihodima od kojih 25.000 kuna naprosto strši, jer uprihođuje u 30 dana njihovu godišnju mirovinu. I nije primijetio da su prosječni umirovljenici dobili polugodišnje povećanje mi­rovine od 60 kuna prosječno, od čega ne mogu kupiti ni drvenog konjića za jahanje na mjestu.

     Reiner ne zna da njegova generacija kopa po kontejnerima, a zimi se vozi u beskonačne krugove tramvajima, kako bi uštedili na grijanju. No, zato to zna aktualna predsjednica Kolinda, jer ona svoje mjesto u tramvajima prepušta razigranim staricama i star- čekima - za razliku od njemačkog ili finskog predsjednika te vrlo ekološki i socijalno osjetljivo ostatke hrane uvijek pomno spakira u odvojenu vrećicu da bi bila na dohvat siromasima namjernici­ma.

     Kolinda je bila najavljena da će doći prije koji tjedan na Ge- rontološki tulum u Zagrebu, no u zadnji tren je otkazala. Ima preča posla, nego promatrati umirovljenike čak i kad plešu i reci­tiraju. Zapravo, čuđenju nikad kraja, otkud im uopće za to snage. Uz sve fenomene koji bujaju u Hrvatskoj, sada imamo i fenomen malodušja po ministru Horvatu, a i definitivno zabetonirani feno­men političke elite koja ignorira i zanemaruje svoje stare.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


MUKE PO REŽIJAMA

Kada nastupa zastara za naplatu računa?

 

     Često se u praksi susrećemo sa slučajevima gdje potroša­či dobivaju opomene za račune od prije tri, pet, pa i 10 godina. Budući da nemaju uvijek sačuvane uplatnice tih računa, ponovo ih plaćaju, što je pogrešno. Kako riješiti ovaj problem? Treba se pozvati na zastaru i račun se ne mora pono­vo plaćati.

     Svi računi koje plaćamo svaki mjesec ili tzv. režije, suklad­no odredbama Zakona o zaštiti potrošača zastarijevaju godinu dana od njihova dospijeća, osim komunalne naknade koja za­starijeva za tri godine. Primjerice, račun za potrošnju električne energije koji je imao datum dospijeća, odnosno plaćanja 15. lip­nja 2017. zastarijeva 16. lipnja 2018. Zastara se uvijek računa od prvog sljedećeg dana od dospijeća računa. To konkretno znači da potrošač nakon tog datuma nije obvezan platiti taj račun.

     Ovdje treba biti na oprezu, jer zastara ne djeluje automatski, već se potrošač pisanim putem treba obratiti davatelju usluge ili javnom bilježniku, ako je on poslao opomenu i pozvati se na zastaru. Prigovor na dostavljenu opomenu za zastarjeli račun treba napisati odmah, a najkasnije 15 dana od primitka opome­ne i poslati poštom, preporučeno s povratnicom.

     Ako je potraživanje već utuženo, a bilo je u zastari, potrošač se i na sudu treba pozvati na zastaru. Naime, sud ne vodi računa po službenoj dužnosti o zastari i ako se potrošač ne pozove na nju, sudit će kao da je nema, odnosno, presudit će da je potro­šač dužan platiti račun koji se potražuje.

     Komunalna naknada je vrsta poreza i za nju zastara nastupa protekom roka od tri godine. Ako potrošač dobije opomenu za neplaćenu komunalnu naknadu, a prošlo je više od tri godine od njezina dospijeća, treba postupiti jednako kao i u slučaju ra­čuna za „režije". Ako je potraživanje za komunalnu naknadu već utuženo i postoji pravomoćna sudska presuda i ovršno rješenje, zastara nastupa nakon 10 godina od pravomoćnosti.

     Potrošači, također, moraju paziti da ne prekinu zastaru, pri­mjerice tako da im se ponudi da plate samo kamate ili potpišu izjavu da će podmiriti dugovanje. Ako učine neku od tih radnji, zastara se prekida i ponovo teče rok od 10 godina kada se dug može naplatiti.

Ana Knežević, predsjednica HUZP