UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

BANKE I MIROVINE

Poštar više ne kuca na vrata

 

     Da uštedite svoje vrijeme, primaj­te mirovinu na svojem kućnom pragu. Poštar Hrvatske pošte donijet će vam vašu mirovinu i isplati­ti vam je u vašem domu, bombastična je ponuda Hrvatske pošte na njihovoj web stranici.

     „U suradnji s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje (HZMO) Hrvatska pošta obavlja isplate miro­vinskih primanja na adresi primatelja. Riječ je o tradicionalnoj usluzi Hrvat­ske pošte poznatoj brojnim umirov­ljenicima. Ako koji slučajem niste kod kuće kada poštar svrati do vas s miro­vinom, ne trebate se brinuti. Poštar će vam ostaviti obavijest o prispijeću mirovinske uplatnice. Na obavijes­ti je zabilježeno u kojem poštanskom uredu i u kojem roku možete podići svoju mirovinu", nastavlja se u poruci umirovljenicima. Ne navode, među­tim, da je prijašnja besplatna dosta­va sada „privatizirana", pa se i debelo plaća.

     Kako je to u stvarnosti? Nakon više godina podnošenja pritužbi Sindikata umirovljenika Hrvatske Uredu pučke pravobraniteljice, umirovljenici umi­rovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovi­ne do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. Briga bivšeg ministra za invalidne i slabo pokretne osobe, za one koji žive u zabitima ili na otocima gdje nema banaka niti bankomata.

Kad ministar voli banke

     Mrsić je naprosto napravio dogovor s bankama kako se mirovine trebaju isplaćivati isključivo na bankovne raču­ne, a ako nema banke u blizini, ili umi­rovljenik ne može doći do banke, preo- staje mu svoju privatnu karticu (koju je dobio poštom) i osobni PIN dati prvom pokretnom susjedu ili rođaku. Briga njega što se time stvara čvrsti temelj za zloporabe i prijevare umirovljenika, a čini se da glava ne boli niti ekipu sadaš­njeg ministra Marka Pavića, jer unatoč tome što su predstavnici umirovljenika u     Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe to u više navrata tražili i dalje toga nema u budućim izmjenama ZOMO-a.

     Mrsić je, svoje tradicionalno do­bre odnose s inozemnim bankarima, začinio i zabranom dostave mirovina poštom čak i za one potrebite, već je propisao da svatko umirovljen nakon 1. siječnja 2014. mora otići (biti od­nesen?) do banke i tamo otvoriti svoj tekući račun, a onda i redovito dola­ziti jednom mjesečnom podići svoju

 

mirovinu. Gdje su vam srca i socijalna osjetljivost?

Zlorabljenje povjerenja

     Od 1. siječnja 2014. mirovinu putem pošte primaju samo oni koji su je pri­mali i prije tog kobnog datuma. Dakle, samo 97.244 umirovljenika od ukupno 1,14 milijuna svih umirovljenika prema općim propisima. U Izvješću Pučke pra­vobraniteljice za 2017. opet se navodi kako„novim umirovljenicima i dalje nije moguće dostavljati mirovinu putem po­šte što zanemaruje utjecaj starosti na zdravlje i posebno teško pogađa one najosjetljivije, osobe krajnje narušenog zdravlja, nepokretne ili nastanjene u izoliranim i prometno nepovezanim po­dručjima. S obzirom da do svoje mirovi­ne mogu doći isključivo putem banke, prepušteni su uslugama rodbine, pri­jatelja ili susjeda, koji ponekad zlorabe ukazano im povjerenje te ih, koristeći situaciju za vlastitu financijsku ili drugu materijalnu korist, iskorištavaju."

     Pučka pravobraniteljica je jedina koja po treću godinu za redom u svom godišnjem izvještaju piše preporuku, no na pogrešnu adresu: „Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, da u opravdanim slučajevima omogući do­stavu putem pošte". SUH je u više navra­ta postavljao isti zahtjev na sjednicama Upravnog vijeća HZMO-a, no oni su mir­no odgovorili kako je to u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskog sustava i promjene zakona. Uzalud nam trud, svirači.

Jasna A. Petrović