UVODNA RIJEČ

Izaberite bolje!

Piše: Jasna A. Petrović

     Neznate za koga biste glasali, jer vam je dojadilo tri deset­ljeća vladavine HDZ-a, uz povremeno ubacivanje SDP-a. Zapravo biste radije glasali za socijaldemokratsku opciju, jer vjerujete da će „ljevičari" biti skloniji malom čovjeku i socijal­nim pitanjima, a kao umirovljeniku s prosječnom mirovinom od samo 2.524 kune, itekako vam je važnije pitanje preživljavanja od ideološkog nadmetanja. Pun vam je kufer ustaša i partizana, a domoljublje ne mjerite stranačkom knjižicom. Iako umirovljenici uglavnom nisu aktivni članovi političkih stranaka, njihov glas doista odlučuje na izborima, a mogao bi i presuditi. I što sada?

     Na društvenim mrežama stariji građani sve više zazivaju neku treću opciju, ali im ovogodišnja ponuda nije dovoljno uvjerljiva: pjevač koji zagovara ministarstvo sreće, mostovi prema tradici­onalizmu ili oni s imenom i prezimenom.

     Na prošlim su izborima mnogi svladali abecedu varljivosti političke ponude, i razočarano shvatili da su njihovi glasovi samo poslužili za carsko uhljebljenje Mislava Kolakušića i Velibora Sinčića, ili za očuvanje saborske fotelje vječnog predstavnika umirovljenika Silvana Hrelje. Neće vas privući niti bivši ministar Mirando Mrsić kojemu je glavni slogan da je „protiv Bere". Možda ste i vi protiv Bere, i protiv Plenkovića, i protiv Škore ili Petrova, ali za nekoga morate glasati.

     Zato nemojte glasati za pojedince, već za programe. Pogle­dajte što vam tko obećava, koliko veću mirovinu, kakvu obiteljsku mirovinu, koliko godina priznatog staža po djetetu, koliko novih domova za starije i nemoćne, kakvu minimalnu mirovinu, kakve mjere protiv siromaštva najugroženijih. Ima još puno pitanja za koje potražite odgovore. Možda će to, istina, biti tek obećanja, kićeno pretjerivanje, poigravanje s brojkama. Ali i to ima svoju težinu. Znači da kroz svoju ponudu, ma kako nestvarnu i pre­tjeranu, nude nešto baš vama. Da im je stalo do vašega života jer su se barem potrudili napisati nešto što bi vam moglo vratiti dostojanstvo. A onda ih imate i za što prozivati, pitati, suditi im. Osim programa, pogledajte koliko je gdje lopova, kriminala, nemorala, korupcije. Nigdje nije sve oprano i čisto, ali barem gledajte gdje je takvih manje.

     I, ne, nemojte ni pomisliti da ne odete glasati. Vaš je glas va­žan, jer to je stvarno jedan od rijetkih trenutaka kad glas svakog čovjeka ima jednaku vrijednost. Doista je jednakopravan već time što svatko ima samo jedan glas. Slobodan je izbor iskren izbor, a odluku o tome kako će glasati birač donosi samostalno; slobodno odlučuje o izboru predstavnika koji će u njihovo ime odlučivati.

     I ponosno se svečano odijenite i odite na biralište, bilo sunce ili kiša. Vaše dostojanstvo je vaše pravo da to učinite. Da izabe­rete. Sreća nikada nije umanjena kada je podijeljena s drugima.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


PRIOPĆENJE

 

"UKINITE OBVEZNI DRUGI MIROVINSKI STUP I ZAUSTAVITE SIROMAŠTVO STARIJIH OSOBA!

     Umirovljenička udruga Sindikat umirovljenika Hrvatske upozorava kako je uoči najavljene mirovinske reforme, o kojoj se na kapaljku puštaju informacije, jasno jedino to da će se ministar Pavić založiti, s ekipom poznatih glasnogovornika financijske industrije, za slabljenje prvog mirovinskog stupa međugeneracijske solidarnosti i jačanje dugog obveznog stupa, čime se nastavlja privatizacija mirovinskog sustava.

     Mediji s flasterom na ustima zbog financijske potpore banaka i osiguravajućih društava za njihove promotivne i reklamne kampanje, uporno šute o tri važne činjenice.

     Prvo, da u zapadnoeuropskim zemljama model drugog stupa kakav je uvela Svjetska banka u bivše socijalističke zemlje, ne postoji. Većinom nemaju drugi stup ili je taj profesionalne, najčešće dobrovoljne, naravi. Ne kažu niti da je većina novih članica Europske unije - Češka i Slovenija, a naknadno Poljska, Mađarska, Slovačka, Bugarska, i od prošle godine i Rumunjska, prešla na dobrovoljni model. Zemlje koje su pod izrazitim pritiskom Svjetske banke i dalje poslušnički grabe novac iz prvog stupa i prebacuju u drugi, s razlikom što su baltičke zemlje smanjivale, a ne podizale udjel mirovinskog doprinosa za drugi stup u odnosu na početni. U Hrvatskoj je bankarski sektor, s plaćenim znanstvenicima i „stručnjacima“ praktički zapriječio da se o štetnosti hrvatskog modela drugog mirovinskog stupa govori u javnosti.

     Drugo, istina nije da su od uloženih 70 milijardi kuna obvezni fondovi pri bankama zaradili 92 milijarde, već je istina, da su od 2002. do danas ostvarili gubitke od 9,5 milijardi kuna. Naime, kada se uloženome dodaju tranzicijski, administrativni i izlazni troškovi, uključujući i visoke plaće i bonuse fond-menadžera, Hrvatska je u ozbiljnom gubitku. Što je tranzicijski trošak? Oko 2 posto bruto društvenog proizvoda godišnje, tj. iznos „oduzete“ četvrtine mirovinskog doprinosa koji je predan na upravljanje bankama, no onda se taj isti iznos posuđuje od banaka uz vrlo visoke kamate. Poljska, Slovačka i druge zemlje su na vrijeme izračunale kako se takvim drugim stupom povećava javni dug, te ukinule obveznost drugog stupa. Dodajmo k tome i gubitke izazvane kolapsom Agrokora, a prethodno Magme, Ingre, Centar i Credo banaka, Nexe i brojnih drugih firmi, pa nam je jasno da nam se prodaje šarena laža.

     Treće, nitko ne kaže javnosti da će mirovine iz drugog stupa biti isplative samo ako radnik ima plaću u iznosu od dvije do sedam puta višem od prosječne plaće, a ako su plaće niže od prosječne, dobit će najmanje za trećinu nižu mirovinu nego da je cijeli doprinos uplaćivan samo u prvi mirovinski stup.

            Ukratko, obvezni drugi mirovinski stup je štetan za postojeće i za buduće umirovljenike. Postojećima se, naime, zbog okljaštrenosti mirovinskog fonda za četvrtinu te visokog javnog duga mirovine neadekvatno usklađuju i zbog toga njihova realna vrijednost kontinuirano pada. Budućim umirovljenicima će mirovina biti mizerna, pa tako svi tonu u siromaštvo.

     Situacija u Hrvatskoj već jest katastrofična jer 315.000 ili 27,6 posto umirovljenika prima mirovine niže od 1.500 kuna, što je iznos koji apsolutno nedovoljan na život. Čak oko 600.000 umirovljenika ili 52,5 posto ima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva u 2017. godini, kad je iznosila 2.180 kuna.

     Prosječna, pak, mirovina iznosi 2.317 kuna. To su točne brojke, kao što je točno i da je relativna vrijednost mirovine, tj. udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći, pala na samo 37,46 posto i time katapultirala Hrvatsku na dno svih država u okruženju (Mađarska i Makedonija - 62%, Slovenija - 60,2%; Crna Gora - 56,2%, Srbija - 49,8%; Kosovo - 47%; Bosna i Hercegovina - 43,4 odnosno 42,5%).

     Hrvatska je treća zemlja u EU po nemogućnosti suočavanja s izvanrednim troškovima (60%, a prosjek EU 37,3%), iza Mađarske, Cipra i Letonije, te među rijetkim zemljama u kojima su starije osobe bitno siromašnije od djece.

     U Hrvatskoj je svaka treća osoba starija od 65 godina u zoni rizika od siromaštva, tj. 32,8 posto, što iznosi 1,8 puta više od EU prosjeka. Ispred Hrvatske je još samo pet zemalja, među kojima i tri baltičke zemlje koje imaju sličan model obveznog drugog stupa, te Bugarska i Rumunjska, koje su ga nedavno reformirale u dobrovoljni.

     Ministar Pavić planira opet povećati izdvajanja za drugi mirovinski stup na račun prvoga, te time još više ugroziti postojeće i buduće umirovljenike. Na pritisak glasnogovornika financijske industrije kako treba dodatak od 27 posto osigurati i štedišama u drugom stupu, ministar planira smanjiti dodatak koji je postao zakonski dio mirovine za one koji se umirove samo iz prvog stupa, umjesto da omogući slobodan izbor svim budućim umirovljenicima iz prvog i drugog stupa da se vrate u prvi stup, ako im je to povoljnije.

     Zanimljivo je da su među prvih šest zemalja s najsiromašnijim europskim starcima i staricama, čak četiri zemlje koje imaju obvezni drugi mirovinski stup, te dvije koje su ga ukinula tek u zadnje dvije godine, kao i to da zemlje koje su ukinule ili nisu uvele drugi obvezni mirovinski stup (Češka, Slovenija, Mađarska, Poljska, Slovačka) imaju stopu siromaštva starijih od 65 godina samo između 10 i 20 posto. Tko može reći da ovdje nije riječ o jasnoj korelaciji?

     Sindikat umirovljenika Hrvatske poziva ministra Pavića da hitno prouči razloge zašto daleko razvijenije zemlje od Hrvatske, poput Češke i Slovenije, Slovačke, Poljske i Mađarske, imaju dobrovoljni drugi mirovinski stup, zašto su ukinule obvezne fondove - jer su povećavali javni dug i smanjivali mirovine. Ova reforma ne smije biti parametrijska, kao prethodnih petnaestak, već mora biti usmjerena na održivost sustava i adekvatnost mirovina. Sindikat umirovljenika poziva ministra i da predloži hitne mjere protiv siromaštva starijih osoba i zaustavi poniženje generacije koja je izgradila ovu zemlju, a sada kopa po kontejnerima" , stoji u priopćenju SUH-a od 24. travnja.