UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

ISPLATA DOKUPLJENIH MIROVINA

Što žulja Royalovce?

 

     Na internetskim stranicama HZ- MO-a se 2. ožujka pojavila obavi­jest kako će se nastaviti s isplatom dokupljenih mirovina, koje je trgovačko društvo „Royal - međugeneracijska so­lidarnost" prestalo isplaćivati davnog 31. svibnja 2014. To je omogućeno za­hvaljujući Zakonu o nastavku isplate dokupljenih mirovina, u narodu pozna­tog pod nazivom „Hreljin zakon", koji je donesen još u prosincu prošle godine.

     Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Majda Burić je u povodu donošenja Zakona u prosincu 2017., naglasila kako je riječ o osjetlji­voj socijalnoj kategoriji ljudi s malim mirovinama. Još od treće sjednice Naci­onalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, održane 1. prosinca, predstavnici umirovljeničkih udruga traže odgovore na pitanja vezana uz prosječnu visinu mirovina 3.860 osoba koje su dokupile mirovinu u Royalu, te ukupan dug koji se država Zakonom obvezala pokriti. Odgovora na prvo pitanje nema, dok je ukupan dug koji će se isplatiti do 31. prosinca 2020., prema navodima iz medija, oko 130 milijuna kuna. Royal je, podsjetimo, privatna osiguravateljska tvrtka čije je dugove preuzela država, pravdajući se da su to učinili iz „soci­jalnih razloga", iako je riječ o kupovini glasa zastupnika Hrelje. No, činjenica je da su radnici bili prevareni, te je njiho­ve otpremnine progutao privatni mrak. Pravno savjetovalište Sindikata umirov­ljenika stoga nastoji pomoći Royalov- cima koji i dalje imaju zbrku s brojnim pitanjima na koja im nedostaju potpuni odgovori.

     Zakonom o nastavku isplate dokupljenih mirovina uređen je način isplate, visina mjesečnog obroka te tko ima pravo na isplatu dokupljenih miro­vina. Tako na isplatu dokupljenih miro­vina pravo imaju oni koji su uplaćivali doprinos u trgovačko društvo „Royal - međugeneracijska solidarnost" ili osobe koje su naslijedile mirovinu na­kon njihove smrti. Nasljednici HZMO-u trebaju dostaviti pravomoćno rješenje

o nasljeđivanju u kojem se izrijekom navodi da im se u vlasništvo prenose ili pripadaju potraživanja (prema Royalu/ HZMO-u) na osnovi ugovora o dokupu mirovina.

     Pravo na isplatu dokupljenih mi­rovina ne ostvaraju oni korisnici koji su podnijeli tužbu i vode spor pred sudom radi ostvarivanja potraživanja iz ugovo­ra o dokupu mirovine ili su već pravo­moćno ostvarili svoje potraživanje pred sudom. Oni koji se odreknu tužbenog zahtjeva u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog   Zakona mogu ostvariti isplatu dokupljene mirovine uz predočenje pravomoćne sudske odluke o okončanju toga postupka odricanjem od tužbe, odnosno ovjerene izjave o odustajanju od naplate potraživanja s osnove sudske odluke, o čemu su dužni obavijestiti HZMO. Korisnici dokupljene mirovine koji se odreknu tužbe i daju ovjerenu izjavu da neće podnositi tužbu nakon stupanja na snagu Zakona mogu ostvariti isplatu dokupljene mirovine uz predočenje ovjerene izjave.

     Obrazac izjave je poslan svim ko­risnicima dokupljene mirovine na kuć­nu adresu i može se preuzeti na inter- netskoj stranici ili u područnim uredima HZMO-a. Potrebno ga je ispuniti točnim podacima, te ovjeriti kod javnog biljež­nika i predati u područni ured. Također, sud kod kojega se vodi postupak dužan je izvijestiti HZMO o svim korisnicima dokupljenih mirovina koji su pokrenuli postupke, dostavljanjem popisa kori­snika dokupljenih mirovina koji su ostali pri tužbi i onih koji su se tužbe odrekli u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o nastavku isplate do- kupljenih mirovina. Tek će tada, odno­sno 28. lipnja, oni koji su povukli tužbe imati pravo na isplatu dokupljenih mi­rovina.

     HZMO poziva da se svi umirovljenici koji imaju dodatnih pitanja oko dokuplje­ne mirovine Royala jave u područne ure­de, telefonom ili elektronskom porukom.

Milan Dalmacija