UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

4. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Š a m a r a n j e    u m i r o v l j e n i k a

 

     Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe postaje sve više mučna pričaonica na kojoj predstavnici umirovljeničkih udruga govore o sve težem i pogoršanom položaju umirovljenika i starijih osoba, a predstavnici četiriju ministarstava uporno odbijaju bilo kakav prijedlog. Sve je nemoguće, sve je neostvarivo, sve se odbija. Sam ministar je na četiri sjednice proveo sat vremena, jer mu 25 posto stanovnika ne predstavlja dovoljan razlog za osobno sudjelovanje, dok državna tajnica nije pokazala razumijevanje materije.

 

     Predstavnici Vlade su bili državna tajnica Majda Burić, pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava Melita Čičak, Milenko Popović, Ljerka Pezer, Jer-ko Gašpar i Ana Vlah iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Marija Penava Šimac iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Sanja Predavec iz Ministarstva zdravstva, Niko Raič iz Ministarstva financija, Tatjana Bekić iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Slavica Ružić iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

      Predstavnici umirovljenika i starijih osoba su predsjednik Nacionalnog vijeća Ante Gavranović, Željko Šemper i Zdenka Čuhnil iz Matice umirovljenika Hrvatske te Jasna A. Petrović, Milan Tomičić i Mato Obradović iz Sindikata umirovljenika Hrvatske. Zašto navodimo sva imena? Zato jer odgovornost treba imati ime i prezime i četvrtina stanovnika Hrvatske imaju pravo znati tko što zastupa u socijalnom dijalogu.

 Ministarstvo financija je reklo NE

      Već prva radna točka je bila razočaravajuća. Naime, predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva financija i HZMO-a o mogućnosti ukidanja dodat­nog doprinosa za zdravstveno osigura­nje očitovali su se negativno. Dodatni zdravstveni doprinos relikt je nameta iz kriznog recesijskog razdoblja 2009. go­dine, a svi su takvi nameti ukinuti osim ovoga. Odgovor koji su dobili glasi: „Mi­nistarstvo zdravstva za sada nije u mo­gućnosti prihvatiti navedeni prijedlog te moli za razumijevanje radi opsega usluga zdravstvene zaštite koje se svi­ma pružaju, pogotovo jer bi to iznosilo dodatni teret od 450 milijuna kuna." Razočarani umirovljenici, pogotovo sto­ga što podaci nisu točni, jer bi poveća­nje iznosilo samo 73 milijuna godišnje, zatražili su da ministar Pavić zatraži od ministra zdravstva Kujundžića da primi delegaciju umirovljeničke strane u Naci­onalnom vijeću, što je ovaj i učinio.

      Milan Tomičić je istaknuo kako je ovo najčudnije objašnjenje vezano za dodatni zdravstveni doprinos, koje je kao član Vijeća saslušao u šest godina od kad je uveden doprinos. Ante Ga­vranović je naveo da je iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje do­bio podatke za 2017. godinu o dodat­nom zdravstvenom doprinosu od 3% te da navedeni doprinos plaća ukupno 32.953 korisnika mirovine, od toga je 2.577 novih korisnika mirovine koji, na­kon usklađenja, imaju mirovinu veću od prosječne plaće, a zbog usklađenja mirovine plaćaju dodatni zdravstveni doprinos od 3% te stoga nemaju veću mirovinu, što je nova nepravda. U prvih 10 mjeseci iznos za doprinose je 61,7 milijuna kuna, odnosno ukupni iznos na godišnjoj razini je 75 milijuna. Zaključio je kako se ne prihvaća obrazloženje da se rješenje za ukidanje dodatnog zdrav­stvenog doprinosa od 3% nije moglo pronaći. Gavranović je naveo i kako su se za Royal odmah našla sredstva, a za umirovljenike koji plaćaju dodatni zdravstveni doprinos ne, što je nepri­hvatljivo. Mato Obradović je istaknuo kako se već 10 godina vode rasprave samo o dodatnom zdravstvenom dopri­nosu, predlaže se i donose zaključci na sjednicama Nacionalnog vijeća, a ništa se ne rješava, već se odugovlači s rje­šenjem problema te je postavio pitanje same svrhe Nacionalnog vijeća.

     Predstavnik Ministarstva financija Niko Raić je otvoreno rekao kako je pri­jedlog za ukidanje dodatnog zdravstve­nog doprinosa od 3% bio u raspravi i odbijen je od strane ekspertne skupine koja je radila poreznu reformu, te da nije u planu za ukidanje u 2018. godini.

 Vlada brine o siromašnim „Royalovcima"

      Matica i Sindikat umirovljenika zatra­žili su da se obrazloži zašto je, bez da je bio na dnevnom redu Nacionalnog vije­ća, po hitnom postupku usvojen„Hreljin" Zakon o nastavku isplate dokupljenih mirovina (Narodne novine, broj 130/17), čime je sav teret bivših i budućih dugo­vanja privatnog poduzetnika i vlasnika „Royal Osiguranja" Ive Bulaša prebačen na teret radničkog mirovinskog prora­čuna, bez da je prethodno ustanovljeno gdje je nestao novac te utvrdila društve­na odgovornost krivca. Primjena počinje 1.3.2018. retroaktivnom isplatom doku­pljenih mirovina, i nadalje do 31. prosin­ca 2020. korisnicima mirovine ili nasljed­nicima. HZMO preuzima dokumentaciju od tvrtke Royal-Međugeneracijska soli­darnost te će na temelju iste, kao i evi­dencije porezne uprave i poslodavaca s kojima su sklopljeni ugovori o dokupu mirovine, obračunati iznos dokupljene mirovine i isplatiti zaostatke. Radi se o iznosu od 18 milijuna kuna na godišnjoj razini i 50 milijuna zaostalih isplata.

Jasna A. Petrović naglasila je kako je napravljen opasan presedan, jer se radi o privatnom mirovinskom fondu koji je izgubio novce, te upitala tko može ga­rantirati da se neće i dalje pokrivati gu­bici privatnih tvrtki iz sektora osiguranja financija. Ujedno je zapitala je li u cijeli slučaj upućen DORH.

     Melita Čičak je istaknula kako Prijed­log zakona o nastavku isplate dokupljenih mirovina nije bio prijedlog Vlade RH, već prijedlog Kluba nezavisnih zastu­pnika, Hrvatske stranke umirovljenika i Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista te stoga nije mogao biti uključen u ra­spravu na sjednice Nacionalnog vijeća, na kojima se raspravlja vezano za pri­jedloge Vlade. Prijedlog je upućen Vladi, koja je prepoznala problem neisplate dokupljenih mirovina za 3.860 korisnika od 2014. godine od strane Royala, čime im je egzistencija narušena te je Vlada smatrala da je prijedlog zakona potreb­no podržati jer se radi o populaciji iznad 74 godine starosti koja je socijalno ugro­žena. Na upit Jasne A. Petrović o iznosu prosječne mirovine korisnika Royala, dr­žavna tajnica Majda Burić je odgovorila da će se odgovor na to pitanje saznati slijedeći tjedan. Tjedan je prošao, a još ne znamo jesu li ti umirovljenici među 51 posto onih s mirovinama nižim od hrvatske linije siromaštva, ili iznad. Glav­no je, međutim, da je time - bez ikakvog skrupula - premijer Plenković kupio Hre- ljin glas za ovogodišnji proračun.

     Gavranović je, pak, zaključio kako se na primjeru tvrtke Royal pokazao karak­terističan pristup politike u Hrvatskoj, tj. kada je nešto dobro, to se privatizira, a kada je loše prebaci se na teret države te rekao da će se predstavnici umirovljeni­ka boriti protiv toga da se nečiji propusti rješavaju na teret radnika i umirovljeni­ka.

     Na kraju su izloženi Plan zakonodav­nih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2018. godinu i program uključivanja Nacionalnog vijeća u raspravu te izvje­šće nadležnih ministarstava o zakon­skim prijedlozima, koji se planiraju upu­titi u proceduru u narednom razdoblju, na što su umirovljenički predstavnici imali puno primjedbi, te su izrijekom za­tražili da ih se na sljedećoj sjednici izvi­jesti o planiranoj mirovinskoj reformi. Ante Gavranović je istaknuo kako umi­rovljenici traže da budu uključeni u di­jalog uz predstojeću pripremu reforme mirovinskoga sustava te da će se stvari oteti kontroli ne nađu li se rješenja za neke probleme umirovljenika. Petrović je najavila moguće proljetne prosvjede umirovljenika.