UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Uspješno starenje uz ispravnu ishranu

Jesti manje ili veće količine?

 

     Sasvim je sigurno da prehrana može igrati vitalnu ulogu u tome kako ćemo stariti. Jedno je sigurno: mi ne stižemo u starost odjednom - u dobi od 70 i 80 godina. Starenje, u stvari, započinje kad završava rast, u kasnoj mladenačkoj dobi. Kao što ishrana u ranom djetinjstvu usmjerava rast i razvoj, tako isto i ishrana u srednjim godinama života, u dobi od 20. godine pa nadalje, može odlučiti koliko uspješno ćemo stariti.

     Neka od degenerativnih oboljenja u starosti, kao primjerice srčana oboljenja, povišen krvni tlak, šećerna bolest, obo­ljenja bubrega i jetre, upala zglobova, osteoporoza (šupljikavost i omekšavanje kostiju) i slabljenje vida, nisu oduvijek dio procesa starenja. Neka oboljenja su novi­jeg datuma, novopridošlice za koje izgle­da da su uglavnom rezultat nekih današ­njih načina života, kao što je, na primjer, današnji način prehrane.

Srce ne voli hamburger

     Epidemija srčanožilnih bolesti većinom je ograničena na ona područja svijeta gdje ljudi jedu zapadnjačku hranu. Učestalost raka debelog crijeva, želuca i dojke, tako­đer pokazuje jaku geografsku povezanost. Ovi oblici raka, primjerice, relativno su ri­jetki u Japanu. Međutim, kod prve genera­cije japanskih doseljenika u SAD broj sluča­jeva tog oboljenja malo se povećava, dok u kasnijim generacijama japansko-američkih građana šanse da se umre od tih formi raka su iste kao i kod svakog drugog Amerikan­ca. Krivac: američka prehrana i stil života.

     Kako osoba stari, njene kalorijske po­trebe postaju manje, zbog toga što je sma­njena i fizička aktivnost i masa stanica. Me­đutim, da li se stvarne potrebe za hranjivim tvarima (vitaminima, mineralima, bjelanče­vinama itd.) također obavezno smanjuju, istovremeno s padom unosa kalorija, to je druga stvar. Izgleda da zasigurno to još nitko ne zna.

     Kod starijih ljudi smanjuje se sekrecija u probavnom sustavu, smanjuje se crijevna resorpcija kalcija te drugih minerala i vita­mina, kao i aktivnost nekih enzima. Zbog toga, više bjelančevina, vitamina i minerala - a ne manje ili isto - može biti potrebno da se živi zdravo i zadovoljno.

Siromaštvo i prehrana

     U mnogim zemljama biti star često zna­či biti hendikepiran na način koji direktno utječe na navike jedenja i prehrane. Fi­nancijski prihodi mogu biti nedovoljni da osiguraju odgovarajuću, osnovnu ishranu. Upale zglobova i slab vid mogu znatno ote­žati kupovinu namirnica, otvaranje pakova- nja, kuhanje i serviranje obroka. Slabi zubi i slabo namještene zubne proteze uvelike otežavaju žvakanje i gutanje. Priličan broj osoba koje žive same gube volju da potroše puno vremena i napora na kuhanje.

     Čest rezultat svega toga je smanjen unos u organizam osnovnih hranjivih sa­stojaka. Anemija zbog manjka željeza česta je u oba spola. Djelomičan manjak B vitami­na može biti uzrokom mentalne konfuzije uočene kod nekih starih ljudi. Nedostatak u mastima topljivih vitamina, A, D i E često je uzrokovan prehranom vrlo siromašnom mastima.

     Brojne studije, koje su u toku, ispituju eventualni mogući odnos različitih hranji­vih sastojaka u hrani i duljine života. Izme­đu ostalog ispituje se: odnos nagorene ili užežene masti i raka želuca; uloga vlakna­stih komponenti u hrani na metabolizam, odnos masnoća u hrani i raka dojke, de­belog crijeva i arterioskleroze; mogućnost prevencije šećerne bolesti smanjenjem ko­ličine šećera u hrani i mogućnost preven­cije povišenog krvnog tlaka smanjenjem količine soli u hrani.

     Konačno, ako sve te studije budu uspješno obavljene, liječnici, nutricionisti i drugi stručnjaci bit će u stanju utvrditi vezu između prehrambenih faktora i procesa starenja čovjeka i utvrditi optimalni režim ishrane koji će moći znatno pridonijeti pro­duljenju ljudskog vijeka. U ovom trenutku ima još puno dvojbi.

dr. Ivo Belan