UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Pozitivci dulje žive

 

     Milijuni ljudi moglo je spriječiti svo­ju bolest ili ranusmrt. Postoje jed­nostavne mjere za duži i zdraviji život na zemlji. Koje?

     Prvo, shvatimo da duži život ovisi uglavnom o nama samima. Na početku prošlog stoljeća top ubojice su bile zara­zne bolesti - upala pluća, gripa, tuberkulo­za, proljev, difterija. One su bile odgovorne za trećinu svih smrtnih slučajeva. Danas, zahvaljujući medicinskom napretku, higi­jenskim i drugim javnozdravstvenim mje­rama, te su bolesti na donjim mjestima liste opasnih oboljenja. Danas su glavne ubojice ateroskleroza i rak, koje su odgo­vorne za čak 75 posto smrtnih slučajeva, koje nisu u vezi s nesretnim slučajevima odraslih osoba. Ipak, razuman, oprezan i budan pojedinac može učiniti više za svo­ju zaštitu od tih bolesti, nego što to može učiniti liječnik. Znajući to, dobivamo poti­caj da budemo manje fatalisti i da vodimo veću brigu o sebi.

     Drugo, otiđimo na redovne liječničke kontrole. To je naša prva investicija u bu­duće zdravlje. Na taj se način mogu ot­kloniti prvi simptomi mnogih oboljenja i odmah poduzeti preventivne mjere. To je posebno važno u kritičnoj dobnoj skupini.

     Nemojte ignorirati simptome. Kad se jave prvi, rani simptomi bilo koje vrste (uporni kašalj, čvor u dojci, vaginalno krva­renje itd.) razumno je odmah otići k liječ­niku. Taj rani odlazak doktoru često znači razliku između življenja u strahu od bolesti koja možda uopće i ne postoji i poduzima­nja odgovarajućih mjera, ako je ona zaista prisutna. Nažalost, veliki broj ljudi sklono je zanemariti prve simptome.

     Treće, ako imate prekomjernu tjelesnu težinu, nepokolebljivo ju smanjujte svake godine. Većina ljudi misli da je normalno što se debljaju kako postaju stariji. Opasno i pogrešno mišljenje! Dobro je držati na umu da debeli ljudi obično ne dočekaju starost!

     Četvrto, prestanite pušiti. Doktori koji ustvari najbolje poznaju duhan, odriču ga se! Nikotin snažno suzuje krvne žile, s katastrofalnim posljedicama na srce, krv­nu cirkulaciju u nogama i brojnim drugim komplikacijama u organizmu (rak pluća, kronični bronhitis, emfizem).

     Peto, oprezno s alkoholom, posebno u ovo blagdansko vrijeme. Prosječan čovjek ne uočava kako alkohol brzo uništava. Al­koholna pića sadrže mnogo kalorija, koje se često ne uzimaju u obzir kod obraču­navanja dnevnih ukupno konzumiranih kalorija. S vremenom, u određenom broju slučajeva, masnoće se nakupljaju u jetri i vode pravo prema cirozi - uzrok rane smrti, koja se mogla spriječiti. Jači potrošač alko­holnih pića može biti i nesvjestan činjenice da jetra mogu biti oštećena kroz duže vri­jeme, a da ne pokazuje simptome.

     Šesto, redovna tjelovježba je neop­hodna. Tjelesno vježbanje poboljšava cir­kulaciju krvi u čitavom organizmu. Za pro­sječnu zdravu osobu pogodne aktivnosti

su žustri hod, rekreativno trčkaranje, pliva­nje. Važno je da se ubrza frekvencija srča­nih otkucaja i disanje! Na taj se način jača srčanožilni sustav, koji postaje otporniji na bolesti. Poboljšava se i mentalno stanje.

     Sedmo, i jednako važno: budite op­timistički raspoloženi. Fiziološki, sreća i zadovoljstvo je zdravo. Na funkciju srca utječe stres, kao što je na primjer iznimno odgovoran posao, nepotrebne brige itd. Osim toga, liječnici vide slučajeve mladih ljudi koji su umrli od srčanog infarkta jer nisu imali pozitivan stav u životu, jer nisu bili "borci'; jer nisu zauzeli stav da se mogu nositi i s teškom bolešću. U teškim situa­cijama zrela nada i zadržavanje pozitivnog stava, ustvari povećava šanse čovjeku za preživljavanjem.

     Osmo, uzmite odmor. Olakšanje od svakodnevnih napetosti obnavlja, ponov­no vraća veselje življenja. Uzeti tjedan dana i otići negdje na ribolov, u planine ili na neko putovanje može učiniti čuda. Glavno da se odmaknete od rutinskog posla i radite nešto što vas veseli i u čemu uživate. Sreća može biti toliko blizu koliko vam je blizu i vaš vrt!

     Sve ovdje navedeno su preporuke ne­kih od najpoznatijih medicinskih stručnja­ka na svijetu. Prihvaćajući te savjete lako je moguće produžiti svoj životni vijek za deset do trideset godina

Stručnjaci su svoje rekli, sve ostalo ovi­si o nama.

dr. Ivo Belan