UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ZLOUPOTREBA STARIJIH OSOBA

Potrebna istraživanja, statistike i registar

 

     Projekt „Važno je znati sa 65+", u koje­mu, uz nositelja Hrvatski pravni cen­tar, sudjeluje i Sindikat umirovljenika Hrvatske, došao je do svog kraja. Evalu- acija projekta te preporuke razmotrene su na završnom sastanku 25. listopada 2017. Ana Paska, koordinatorica projekta naglasila je kako je održana jedna tribina više od planiranog broja, sveukupno 16 tribina, na kojima je sudjelovalo 277 oso­ba. Na tribinama su sudionici dobili odgo­vore na svoja pitanja, a koji su to trebali, upućeni su javiti se u pravna savjetovali­šta HPC-a i SUH-a.

     Prema procjenama i reakcijama izla­gača, te djelatnika Centra za socijalnu skrb Zagreb koji su sudjelovali na tribina­ma, kao i prema povratnim informacijama dobivenim od sudionika tribina, sudionici su dobili konkretne i precizne informacije preko uvodnih izlaganja, ali i na temelju svojih pitanja. Na mnogim tribinama gra­đani su informirali organizatore da neke od korisnih informacija čuju po prvi put.

Informacije o tribinama distribuirane su kroz razne kanale (medijske objave, gostovanje na Radiju Sljeme i TV Jabuka, objave preko Radio Antene i Radio Marti- na, objave na web stranicama projektnih partnera i suradnika, u Glasu umirovljeni­ka, te preko udruga umirovljenika i udru­ga osoba s invaliditetom, po kvartovima, na sajmovima Pravo doba i Gerontološkom tulumu na Zrinjevcu, itd.).

     Ukupni broj sudionika tribina ne od­govara očekivanom (450), pa su projek­tni partneri odlučili provesti dodatne projektne aktivnosti, o čemu su izvijestili MDOMSP. Konkretno, u suradnji s porta­lom Moje Vrijeme, izrađene su video emi­sije distribuirane preko Facebook kanala tog portala.

Biserka Budigam izvijestila je kako je držano pet radionica psihosocijalne po­drške s ukupno 66 sudionika. Činjenica da se 26 sudionika grupnih radionica na­knadno javilo u psihološko savjetovalište SUH-a ukazuje na to da su ih sudionici pozitivno ocijenili i da postoji potreba za psihološkom podrškom u odnosu na odlučivanje o raspolaganju imovinom u starijoj životnoj dobi.

     Na posljetku, sačinjene su preporuke za daljnji razvoj politika za zaštitu osoba starije dobi od siromaštva i socijalne isključenosti u odnosu na zlouporabe i zlostav­ljanje pri raspolaganju imovinom, te su predstavljene predstavnicima tijela javne vlasti izravnim obraćanjem i objavom na web stranicama/glasilima projektnih par­tnera i suradnika.

     Zaključeno je kako je potrebno prove­sti snažnu i široku nacionalnu kampanju informiranja građana o važnosti korište­nja pravne pomoći prije nego što odluče raspolagati svojom imovinom, a posebno sklopiti ugovor o doživotnom ili dosmrt- nom uzdržavanju. U okviru te kampanje treba izraditi informativne materijale i omogućiti njihovu dostupnost na mjesti­ma (npr. CZSS, ambulante, knjižnice, mje­sne samouprave, udruge itd.).

Nadalje, potrebno je otvoriti interdisci­plinarnu stručnu raspravu o problemima iz prakse i pojedinim prijedlozima za njihovo rješavanje (npr. pitanja uspostave registra ugovora o doživotnom i dosmrtnom uz­državanju, ograničavanja broja ugovora koje neka osoba može sklopiti u svojstvu davatelja uzdržavanja, propisivanja uvje­ta i standarda koje mora osigurati pravna osoba kao davatelj uzdržavanja, pitanja procjene sposobnosti za rasuđivanje oso­ba koje boluju od demencije ili drugih ko­gnitivnih poremećaja a kojima nije ogra­ničena poslovna sposobnost, ukidanja instituta dosmrtnog uzdržavanja).

    Potrebno je, s ciljem prevencije zlou­potrebe starijih osoba, dodatno i sustavno informirati same građane treće dobi o mo­gućim posljedicama sklapanja ugovora - od strane institucionalnih i izvaninstitucio- nalnih dionika - putem tribina, predavanja, upućivanjem u centre za socijalnu skrb i udruge, kroz kampanje, informativne ma­terijale, medije i sl. Potrebno je, također, proširiti opseg pružanja besplatne pravne pomoći za osobe treće dobi, ali i psihoso­cijalne podrške.

     No, kako većina starijih pravnu pomoć traži tek nakon potpisivanja ugovora o uzdržavanju, osobito je važno propisati žurnost postupanja sudovima u postup­cima radi raskida ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, jer su često dugotrajni, znaju trajati godinama i cijelo to vrijeme osobe treće dobi žive u neiz­vjesnosti, i neimaštini, a većina ne doživi njihov završetak.

     Nedovoljno je istraživanja zlouporabe osoba treće dobi prilikom raspolaganja imovinom. Ne postoji dovoljno podata­ka na osnovi kojih bi se mogle donositi odluke prilikom kreiranja javnih politika. Mnoge institucije ne vode posebne sta­tističke podatke o određenim pojavama i/ ili postupcima vezanima uz zlouporabe, a posebno u odnosu na ugovore o doživot­nom i dosmrtnom uzdržavanju. I to treba izmijeniti.

 

 

„SOCIJALNA RADIONICA"

Kako do dostojanstva

 

     Na edukativnoj radionici „Kako do dostojanstva - vodič za socijalna prava starijih osoba", koja je 23. listopada odr­žana u Zagrebu u sklopu projekta koji Sindikat umirovljenika Hrvatske provodi s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, pod koordina­cijom Biserke Budigam, sudjelovalo je 45 starijih osoba, mahom predsjednici po­družnica iz Zagreba.

Uvodno izlaganje održala je ravnate­ljica Centra za socijali rad grada Zagre­ba Tatjana Brozić-Perić, a u raspravi je na brojna pitanja odgovarala i Maja Bi- žić-Odak.   Ravnateljica CZSR Zagreb na­knadno je uputila voditeljima 11 područ­nih centara preporuku da sa SUH-om u gradskim četvrtima održe slične tribine o socijalnim pravima starijih osoba za čla­nove SUH-a.