UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 


 

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

SUH protiv obveznog cijepljenja starijih od 65 godina!

     „Članovi Nacionalnog stožera civilne zaštite više su puta govorili o obveznom cijepljenju, ali najčešće u kontekstu kako ta opcija “nije na stolu”. No, ministar zdravstva Vili Beroš 11. siječnja 2022. godine je izjavio kako bi do toga ipak moglo doći, odnosno da se razmišlja o obveznom cijepljenju populacije starije od 65 godina kao skupine od interesa. S obzirom da iz te skupine ima najviše umrlih te je prosječna dob do sada umrlih osoba 76,2 godina, ministar misli da bi se njih trebalo obvezno cijepiti, jer pokušaj obvezivanja obiteljskih liječnika iz listopada 2021. da nazovu ili čak posjete sve svoje pacijente starije od 65 godina nije uspio. No, u odnosu na ostatak populacije procijepljenost starijih od 60 godina je ipak relativno visoka te iznosi 78,5 posto, iako manju procijepljenost u EU imaju samo Bugarska, Rumunjska, Slovačka, Latvija i Estonija.

     Upravni odbor Sindikata umirovljenika Hrvatske je na hitnoj telefonskoj sjednici održanoj 12. siječnja 2022., razmotrivši sve dostupne pokazatelje, usuglasio gledište kako traži od Nacionalnog stožera da se suzdrži od uvođenja bilo kakvih prinudnih mjera kojima bi se starije od 65 godina obvezalo na cijepljenje protiv Covid-19 virusa.

     Sindikat smatra kako su cjepiva zasigurno najveći uspjeh javnog zdravstva u prošlom i ovom stoljeću jer su značajno smanjila obolijevanje i smrtnost od različitih bakterijskih i virusnih bolesti, a svoje značenje su potvrdila i u najnovijoj pandemiji. Naime, neosporno je da su potpuno cijepljeni građani manje izloženi riziku smrti i teških oblika oboljenja od koronavirusa, kao i da su starije osobe najrizičnija skupina stanovništva od pobola ovom opasnom virusnom bolešću.

     Međutim, Sindikat umirovljenika protivi se uvođenju obveznog cijepljenja za starije od 65 godina, ne samo stoga što bi se time diskriminiralo baš tu dobnu skupinu, već držeći kako je pravo svakog pojedinca odabir cijepljenja i cjepiva, uz punu odgovornost za vlastito zdravlje i zaštitu zdravlja drugih sugrađana. Osobito se želi naglasiti kako još nisu iskorištene sve druge moguće mjere za poticanje cijepljenja starijih, kao npr. uvođenje mobilnih timova i obilazak ruralnih i urbanih područja i cijepljenje u mjestima prebivališta ili boravišta.

     SUH pritom apelira na sve starije osobe i umirovljenike da se, do otkrića djelotvornijih načina prevencije i liječenja od Covid-19, cijepe, uz puno povjerenje spram dostignućima znanosti“, stoji u priopćenju SUH-a od 13. siječnja 2021. godine, a kojeg potpisuje predsjednica Jasna A. Petrović.


 

PRIVATIZACIJA MIROVINSKOG SUSTAVA?

Oni ne bi državnu solidarnost, već tržišnu nejednakost

     U travnju 2021. godine osnovana je Udruga članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova sastavljena od 14 članova, koja se u osnivačkom aktu deklarirala kao udruga za„zastupanje interesa hrvatskih građana ulagatelja u obvezne mirovinske fondove, aktivno zagovaranje interesa osiguranika i kapitalizacije individualne mirovinske štednje hrvatskih građana... povećanje svijesti građana o postojanju individualne mirovinske štednje i ulozi mirovinskih fondova, izgradnja i unapređenje svijesti građana kao udjeličara u mirovinskim fondovima... „.

Read more...

 

PROCJENE I STVARNOST

Gdje je nestalo 300 tisuća siromaha?

     Povećanje cenzusa za dopunsko zdrav­stveno osiguranje, uvođenje nacionalne naknade za starije osobe i isplata soli­darnog Covid dodatka, tri su stvari s kojima se umirovljeničke udruge mogu pohvaliti da su u posljednje vrijeme pritiscima na Vladu RH uspjeli malo poboljšati socijalni status najugroženijih umirovljenika. No, učinak tih promjena bio bi puno veći da Vladina ministarstva i institucije nisu redovito do­nosili krive procjene o broju korisnika koji će biti uključeni, odnosno da nije„škripilo" u realizaciji tih mjera....

Read more...

 

NAJNIŽE MIROVINE

Eksplozija „poniženih" mirovina

     Sada je godišnje doba sarme, pa je zgodno pogledati koliko je umirovljenika dopalo meso, a koliko riža ili zelje. Svaki četvrti umirovljenik u Hrvatskoj umjesto mirovine koju je zaradio prima nešto što se zove najniža mirovina. Riječ je o ljudima koji su tijekom radnog staža imali ispodprosječne plaće, a temeljem formule izračuna mirovine bi dobili toliko niske mirovine da ih javni mirovinski stup mora zaštititi; njihove bi mirovine bile niže od - najnižih. Za to se pobrinuo Zakon o mirovinskom osiguranju uvođenjem instituta najniže mirovi­ne. Time se radnicima jamči fiksni iznos mirovine za određen broj godina staža pomnožen s aktualnom vrijednošću jedne godine mirovinskog staža (koja trenutno iznosi 71,53 kune)....

Read more...

 

ŠTO S NAMA KOJI NE PUŠIMO?

Pasivni pušači u većem riziku od raka

     Ako živite u uvjerenju da ste, kao nepušač, zaštićeni od zdravstvenih opasnosti koje izazivaju cigarete, savršeno ste se prevarili. Stručnjaci tvrde da raditi u tipičnom ure­du gdje ima pušača znači isto kao da popušite četiri cigarete dnevno, a rizik da ćete oboljeti od raka povećan je za tri puta....

Read more...

 

ULIČNE SVJETILJKE

Prilika za bijeg iz svijeta beskućništva

     Franjevački svjetovni red Mjesnog bratstva Trsat iz Rijeke 2007. godine otvorio je prihvatilište za beskućnike, te su franjevci shvatili koliko je velik problem resocijalizacije tih osoba. Poučeni dobrim iskustvom iz Slovenije, 2008. godine pokrenuli su„Ulične svjetiljke", prvi hrvatski časopis o beskućništvu i srodnim društve­nim temama.    Cilj časopisa bio je osvijestiti problem beskućništva u Hrvatskoj, ali i uključiti same beskućnike u proces stvaranja i prodaje tog časopisa. Beskućnici i ostale socijalno ugrožene osobe dobile su priliku i nešto zaraditi prodajom tog časopisa.....

Read more...

 

TERET ZA MIROVINSKI SUSTAV

Kad će „izumrijeti" partizani i ustaše?

     Priče o partizanima i ustašama i danas se znaju aktualizirati u Hrvatskoj prilikom političkih prepucavanja lijevih i desnih političkih stranaka, no posljednjih godina sve su rjeđe. No, sjena Drugog svjetskog rata nije pala samo na politički život Hrvatske već i na hrvatski mirovinski sustav. Naime, iako je prošlo više od 75 godina od za­vršetka 2. svjetskog rata, HZMO i danas pozamašnu svotu novca isplaćuje za kategorije „sudionici Narodnooslobo- dilačkog rata - NOR (partizani) te„pri- padnici Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. godine" (domobrani i ustaše)....

Read more...

 

NEDJELJKO MARKOVIĆ, PREDSJEDNIK HRVATSKE MREŽE PROTIV SIROMAŠTVA

Siromašni su sve siromašniji

Državni zavod za statistiku donosi podatke o stopi rizika od siromaštva. Tako je za 2020. godinu ona najma­nja u zadnjih 10 godina u općoj populaciji, no u onoj kod osoba starijih od 65 godina je nikad viša, čak 31 posto ih je u riziku od siromaštva, a u jednočlanim kućanstvima čak 52,1 posto. Što smatrate uzrocima za takav trend si- romašenja starijih osoba?...

Read more...

 

STATISTIKA I DALJE DEMANTIRA

Starije osobe nisu lošiji vozači

     Čak četiri puta, od 2015. do travnja 2019, Sindikat i Matica umirovljenika su se uspjeli izboriti da se u izmjene Zako­na o sigurnosti prometa na cestama ne uguraju obvezni zdravstveni liječnički pregledi za starije vozače. Ovo ljeto MUP je u savjetovanje pustio nove izmjene tog zakona, no srećom ovaj put, za razliku od nekoliko prošlih, prijedlog novih izmjena uopće nije imao te stavke. Možda je tome pridonio i članak u našem mjesečniku kojeg smo pisali u studenom 2020. godine, gdje smo pročešljali statistiku MUP-a o prometnim nesrećama u 2019. godini i utvrdili da stariji vozači uopće nisu opasniji vozači od prosječne populacije, dapače još su manje opasni.....

Read more...

 

KAKO SE OPUSTITI

Trikovi za relaksaciju mišica

     Mišićni sustav našeg organizma obavlja stezanja (kontrakcije) i opuštanja stotine mišića, na primjer, za vrijeme rukovanja, žvakanja, pijenja, govora itd. Te su kontrakcije normalne i tijelo je konstruirano tako da ih lako podnosi. Međutim, kad se govori o mišićnoj napetosti štetnoj po zdravlje, misli se na drugu vrstu kontrakcija - onu neodgovarajuću, prekomjernu napetost. Kad upotrijebimo bilo koji mišić, krvna se cirkulacija u njegovoj blizini smanjuje....

Read more...

 

KAKO JE VALENTIĆ DUPLO ZAKINUO UMIROVLJENIKE I

Hoće li se vratiti pokradeno?

     Možda ste katkad otišli na stranicu mirovinsko.hr pogledati najnovije brojke iz mjesečnih Statističkih in­formacija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, pa ste tamo primijetili kako se određeni podaci o mirovinama vode za umirovljene do 31.12.1998. godine i od 1.1.1999. godine.

     Zašto, pitate se? Doista, povijest miro­vina u Hrvatskoj može se podijeliti na dva razdoblja - jedno traje od samostalnosti do 1. siječnja 1999. godine i sve umirovlje­nike koji su do tada ostvarili svoje pravo možemo nazvati"starim"umirovljenidma. Svi oni koji su pravo na mirovinu ostvarili kasnije možemo nazvati "novim" umirov­ljenicima. Koja je najbitnija razlika između te dvije skupine? Eto najnovijih podataka za listopad 2021. godine....

Read more...

 

PUTUJUĆE PRAVNO SAVJETOVALIŠTE

Projekt polučio uspjeh!

     Sindikat umirovljenika Hrvatske od 1999. ima Pravno savjetovalište specijali­zirano za starije osobe, no prije pandemije je to bilo jednostavno - naprosto bi se dolazilo u Radnički dom u Zagrebu gdje je sjedište SUH-a, ili dežurne pravnike kontaktiralo telefonom ili elektronskom poštom. Korona je puno toga promijenila, ojačala potrebu za virtualnim kontaktima, pa se zato od Ministar­stva pravosuđa i uprave krajem svibnja 2021. godine, zatražilo sufinanciranje projekta,„Pravna pomoć starijim osobama: od informacije do zaštite". U osnovi toga je koncept putujućeg pravnog savjetovališta....

Read more...

 

VAPAJ ZA GLADNE

Donirajte hranu pred istekom roka

     Prije nekoliko mjeseci SUH-u se za pomoć obratila Štefica Čučak, predsjednica humanitarne udruge Rijeka ljubavi iz Osijeka, koja pomaže 3.500 najsiromašnijih Osječana. Glavna djelatnost te udruge je dijeljenje donirane hrane, no Štefica nam je ukazala na veliki problem s kojim se ta, ali i druge slične udruge koje pomažu siromašnima i socijalno ugroženim oso­bama, susreću.

     Naime, već godinama ne postoji zakon kojim bi se uredila situacija u vezi donira­ne hrane. Vlada RH je napravila određeni pomak kada je krajem 2015. godine svim poduzetnicima omogućila doniranje hrane bez plaćanja PDV-a, uveden je Registar posrednika kao i unaprijeđen IT sustav e-doniranje.

     Nažalost, ta mjere nisu imale prevelik učinak, jer većina hrane pred istekom roka završava tamo gdje ne bi trebala, bilo u malim trgovačkim lancima specijalizira­nim za tu robu, ili se namjerno uništava, a navodno se ta hrana i prepakirava te ponovno prodaje, rekla nam je Štefica.

     „Uputila sam žalbu Državnom inspek­toratu, no dobila sam odgovor kako svatko tko želi ima pravo otkupiti hranu. Zato se zalažem da se donese zakon kojim bi se hrana pred istekom roka morala isklju­čivo donirati, a ne da, kako sam čula, osobe koje imaju po 10.000 kuna plaću u specijaliziranim trgo­vinama kupuju robu pred istekom roka trajanja po niskim cijenama".

     SUH je reagirao, te je početkom rujna ove godine na 5. sjednici Nacionalnog vi­jeća za umirovljenike i starije osobe izne­sen zahtjev da se uredi stanje u području doniranja hrane, a nakon toga je poslan i zahtjev Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, koje je doista reagiralo te pozvalo Šteficu Čučak na sastanak, na kojem je uključena u radnu skupinu koja će se baviti tim pitanjem.

     No, to je bilo u rujnu, tri mjeseca kasnije ništa se još nije pomaknulo s mrtve točke, kazala nam je Štefica.

     „Svakodnevni su vapaji siromašnih i bolesnih koji satima čekaju u kilometarskim kolonama za malo hrane, ali nažalost naše rashladne komore zjape prazne. Imamo preko 600 djece kojima pomažemo, to je velika tuga kad nemamo dovoljne hrane za sve. Tek jedan veliki trgovački lanac nam donira hranu, ostali ne. Sve ide presporo, previše je gladnih da bi se ovako važno pitanje odgađalo", zaključila je zabrinuto ova

I.K.


 

BIROKRACIJA OPASNA PO ŽIVOT

Umrla je Milka Kutija, bez Covid dodatka

     Sindikat umirovljenika Hrvatske je po ovlasti Nike Kutije, sina pok. Milke Kutije iz Lisičića kraj Benkovca, 30. studenog 2021. uputio pritužbu zbog dis­kriminacije Pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter. Pritužba se odnosi na slučaj diskriminacije temeljem dobi, (ne)obrazovanosti, imovnog i zdravstve­nog stanja, a kako bi zaštitili starije osobe koje se sustavno diskriminira po različitim osnovama....

Read more...

 

IZV. PROF. DR. SC. IVICA KELAM, PREDSJEDNIK HRVATSKOG BIOETIČKOG DRUŠTVA

LEGALIZACIJA EUTANAZIJE

Smrt koja glumi da je život

    Europske zemlje na putu su prema dekriminalizaciji pomoći pri prekidu života onima koji nepodnošljivo pate, što je posljedica napretka medicine u produljenju ljudskog života. Takav smjer zahtijeva nova bioetička pre­ispitivanja, te smo stoga intervjuirali izv. prof. dr. sc. Ivicu Kelama, predsjednika Hrvatskog bioetičkog društva, pred­stojnika Katedre za filozofiju i povijest na Fakultetu za od­gojne i obrazovne znanosti Sveučilišta u Osijeku i voditelja Centra za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Osijeku.

- U Hrvatskoj je 2015. pitanje eutanazije ušlo na mala vra­ta u članku 260. Obiteljskog zakona propisujući odlučivanje skrbnika o mjerama za održavanje života štićenika, odnosno u članku 504. o odlučivanju Suda o istim mjerama kad se tiču djeteta. Obiteljskim zakonom uvedena je mogućnost anticipi­ranih naredbi i anticipiranih punomoći. Možete li nam pojasniti na koji način to funkcionira i koliko je to doista svojevrsni oblik tzv. pasivne eutanazije, kad se prakticira prekid terapije i ostavlja prirodni tijek bolesti? Jeste li skloni da se ovo pitanje šire regulira zakonom?.....

Read more...

 

OD „EUROPSKE" MINIMALNE PLAĆE

...do „europske" minimalne mirovine

     Dobitnici ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiju trojica su znanstvenika koji su, svaki na svoj način, razbili neoliberalni mit da rast minimalne plaće uzrokuje gubitak radnih mjesta odnosno pad zaposlenosti, što svakako ide na ruku borbi europskih sindikata za adekvatnu minimalnu plaću.

     Da, ovo je utoliko zanimljivije jer se događa u vrijeme kad je Europski parlament podupro inicijativu za izradu direktive o minimalnoj plaći po jedinstvenom obrascu i o tome uputio izviješće Europskoj komisiji te time otvorio vrata za 'trijalog' pregovora s Komisijom i Vijećem, na temelju tog izvješća. To je usvojeno 25.11.2021. godine velikom većinom od 443 glasa za u odnosu na 192 protiv....

Read more...

 

PRAVO NA RAD UMIROVLJENIKA

I dalje smo na kraju ljestvice

      U EU radi svaki peti umirovljenik, u Švedskoj svaki treći, a u Islandu i Norveškoj čak dvije petine umirovljenika. Da nije Hrvatske, na dnu bi s oko dva posto zaposlenih penzića bile Grčka i Španjolska. No, Hrvatska ima nešto više od 19.000 službeno zaposlenih umirovljenika, od čega oko 2.800 onih u punom radnom vremenu (policajci i vojnici), a 16.000 na pola radnog vremena, što je samo 1,5 posto svih umirovljenika!...

Read more...

 

TKO KOGA FARBA

Zašto bježimo iz drugog stupa?

     Znate li koliko novih umirovljenika bježi iz drugog stupa i zašto? Znate li koliko ih ostaje u drugom stupu i zašto? Vjerojatno vas drugi stup pretjerano ne zanima, jer je mali broj umirovljenika koji primaju mirovine iz oba mirovinska stupa, a većina mlađih ljudi je povjerovala da je to privatna mirovinska štednja koju vam država želi ukrasti.      Teško je u par riječi objasniti zbog čega je drugi stup kakav je uvela Hrvatska po nalogu Svjetske banke apsolutni promašaj, ali vjerujte nam na riječ jer takav drugi stup nemaju zapad­noeuropske zemlje, a postsocijalističke zemlje koje su ga uvele, gotovo sve su ga do danas ukinule, transformirale u dobrovoljni ili barem smanjile izdvajanja.....

Read more...

 

NEPOVJERENJE U INSTITUCIJE

Debakl cijepljenja u siromašnim postsocijalističkim zemljama

     Hrvatska je na samom dnu Europske unije prema postot­ku procijepljenosti stanovništva protiv koronavirusa. Točnije, na dan 1. prosinca 2021. cijepljeno je barem jednom dozom ukupno 54,05 posto stanovništva, odnosno 64,49 posto odraslog stanovništva, s time da je cijepljenje završeno za 57,63 posto odraslog stanovništva. Po cijepljenosti smo u razini sa Slovačkom, a gori od nas su samo Rumunji i Bugari.....

Read more...

Aktualno arhiva