UVODNA RIJEČ

Na što smo spali?

Piše: Ana Kuzmanić

     Ove ćemo godine u uskršnjem tjednu potrošiti oko 1.6 milijardi kuna, čak 15 posto više nego u uobičajenom tjednu u godini, pokazala je anali­za Hrvatske gospodarske komore. Procjena je kako će najskromnija košarica koštati oko 500 kuna, srednja oko 1.000 kuna i bogata 1.500 kuna.

„Hrvatska gospodarska komora poziva građane da vode računa o tome da na uskršnjem blagdanskom sto­lu bude što više hrvatskih proizvoda, jer kupovinom do­maćih proizvoda štitimo vlastitu proizvodnju i potičemo rast gospodarstva, osiguravajući pritom sigurniju bu­dućnost sebi i svojoj djeci'; poručila je Tomislava Ravlić iz HGK. A mi se pitamo razmišljaju li građani, naročito oni stariji, o tome hoće li poslužiti hrvatske proizvode djeci i unučadi na stol ili pak razmišljaju hoće li išta jesti za uskršnje praznike?

     Janjetina, odojak, šunka, bakalar, naći će se na sto­lu nekolicine bogatijih, dok će prosječnom građaninu i šnita šunke i komadić pečenog mesa predstavljati bo­gatstvo, jer mu samo za to ostane nakon što podmiri sve troškove. Umjesto bakalara, tu će biti smrznute sardele, a kuglof ili pinca će imati sve manje sastojaka.

     Sve smo siromašniji, djeca su gladna, a o scenama iz reklama s bogatim obiteljskim stolom možemo samo sanjati. A to i radimo. Sanjamo kako će nam se oporaviti gospodarstvo, kako će nam se povećati mirovine, kako će naša djeca imati posao i dostojanstveno živjeti. Sanja­mo i živimo u nadi.

     Već duže se pitamo koliko možemo trpjeti i šutjeti, mrmljati si u bradu probleme i ispod glasa grditi vlast. Što se još treba dogoditi da glasno kažemo kako ne za­služujemo bijedu za uskršnje blagdane, već dostojan­stvo? Starci nam žive u bijedi, nezaposlenost nam skače u nebo, bezbrojni autobusi ljudi s jednosmjernom kar­tom odlaze u inozemstvo, ljudi u smeću traže „uskršnju košaricu". A potrošački indeks i dalje raste, dok realna vrijednost mirovina pada.

     Recite si da će biti bolje, zaklopite oči i zamislite onaj stol s reklame pun delicija. Ali ne zato da biste se zavarali i nastavili šutjeti, već zato da biste se trgnuli iz tog sna i nešto poduzeli. Blagdani su pravo vrijeme za nove odlu­ke. I za promjene. Sretan vam Uskrs!

 

 

 

 

 

 

 

HTV STUDIO 4: Od pogresnog naziva do nerazumijevanja - o tzv. nacionalnim

mirovinama Jasna A. Petrovic i Davorko Vidovic

 

Hoće li Agrokor „nagristi" mirovinske fondove?

Pad dionica mogao bi izazvati slabljenje, pa i gubitke mirovinskih fondova. Tko će odgo­varati?

 

     Kakve veze ima Agrokor s ob­veznim mirovinskim fondovi­ma? Ima, jer se većina dopri­nosa za drugi mirovinski stup ula­že u hrvatske državne obveznice, nešto manje u hrvatske dionice, a najmanje u inozemne. Među­tim, svakom „štediši" u drugom stupu treba biti jasno da u slučaju lošeg poslovanja ili propasti mi­rovinskog fonda, država ne daje nikakvo jamstvo, već se članovi namiruju iz temeljnog kapitala i jamstvenog pologa obveznog mi­rovinskog društva. A to znači, ako propadne fond, propala je i miro­vina, jer, naglasimo to opet, riječ je o (prinudnoj) privatnoj štednji za starost, kojom, bez ikakvog prava na utjecaj ili odlučivanje, odlučuju četiri (inozemne) banke....

Read more...

 

KAŽIMIR VARDA, ZASTUPNIK SMSH

Umirovijenici, obratite mi se za pomoć!

Kažimir Varda, saborski zastupnik Stranke me- đugeneracijske solidarnosti Hrvatske (SMSH), po­sljednje je vrijeme najaktivniji saborski zastupnik što se tiče zaštite umirovljenika i starijih osoba. Već nekoliko puta sa saborske govornice obratio se kolegama i kolegicama, Vladi i javnosti gotovo dramatičnim upozorenjima na težak položaj sta­rijih osoba u društvu.

Najzanimljivije je da javno poziva umirovljeni­ke i starije da mu se obrate s pitanjima iproblemi- ma, kako bi ih pokušati riješiti. I u ovom intervju Varda vam daje svoj telefonski broj!

 

1.Odnedavno ste zastupnik nove Stranke međugeneracijske solidarnosti Hrvatske, čime je ona postala parlamentarnom strankom. Kako to da ste se iz komforne pozicije nezavisnog zastupnika u parlamentu odlučili za članstvo u SMSH? Od brojnih stranaka, zašto ste se baš od­lučili za tu?

Nakon što sam proučio program Stranke međugeneracij­ske solidarnosti Hrvatske, koji je blizak mojim opredjeljenji­ma, odlučio sam pristupiti toj stranci jer promiče skrb i zašti­tu umirovljenika i najranjivijih skupina, poput osoba starije životne dobi, osoba s invaliditetom, siromašnih... Kako se kao saborski zastupnik aktivno zalažem za poboljšanje polo­žaja ranjivih skupina, a što se može vidjeti i iz mojih izlaganja u Hrvatskom saboru, nekako je bilo prirodno postati njihov član i zastupnik.

Read more...

 

Otvoreno pismo premijeru Plenkoviću

             Još jednom Vam se obraćamo u ime oko 300 tisuća članova naših umirovljeničkih udruga, među kojima je velik broj onih koji bi bili pogođeni štetnim i nepotrebnim uvođenjem obveznog liječničkog pregleda prilikom produženja vozačke dozvole.

     Naime, u prigodi potpisivanja Sporazuma o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe 1. veljače o.g. usmeno, a 16. ožujka i pismeno, obratili smo Vam se s molbom da zaustavite inicijativu liječničkog lobija kojom bi se više od 250.000 vozača starijih od 65 godina ucijenilo plaćanjem zdravstvenih pregleda za produženje vozačke dozvole, iako je u većini europskih zemalja ta dobna granica postavljena iznad 70 godina, a eventualne potvrde besplatno izdaju liječnici obiteljske medicine....

Read more...

 

Gospodarstvo: Izvest ćemo umirovljenike na ceste

Deutsche Welle: Siniša Bogdanić

     Iako se o umirovljenicima priča kao o socijalnoj bombi, riječ je o vrlo krotkoj društvenoj skupini koja plaća greške svih hrvatskih vlada. Za razliku od grčkih vršnjaka, ne izlaze na ulice i ne prevrću policijska vozila.

     Kako žive i zašto su hrvatski umirovljenici politički umrtvljeni, pitali smo predsjednicu Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasnu A. Petrović. Naša sugovornica je najprepoznatljivije nestranačko lice koje govori u ime starijih generacija. Sindikat umirovljenika je dobrovoljna, nestranačka, humanitarna interesna udruga civilnog društva, koja se sindikalnim oblicima djelovanja bori za ostvarenje socijalnih, ekonomskih i građanskih prava starijih osoba još od 1992. godine.

DW: Koliko Hrvatska danas broji umirovljenika i kako biste ocijenili njihov socijalni status? Naime, često se govori o siromaštvu starijih osoba, no rijetko se bune. Siromašni su, ali su spremni trpjeti?

Jasna A. Petrović: Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju imamo 1,24 milijuna umirovljenika. No moram spomenuti i one koji dobivaju mirovine prema međudržavnim sporazumima, jer su u bivšoj državi radili za tvrtke iz Srbije, Makedonije… a da se nisu maknuli iz Hrvatske. Te su mirovine jako niske. Njih ne vole stavljati u prosjek jer bi se tada vidjela stvarna bijeda. Stari trpe, ne ruše vladu, to je kulturološki obrazac. No u novije vrijeme vlada osjećaj poniženja. Kad izgubite kontrolu nad vlastitim životom nema mjesta ni za nadu, ni za strah, dolazi jedna vrsta suhe depresije. Ona isključuje ljude. To je odgovor zašto jedna velika masa ljudi dopušta da ih se tlači.

Može li se to promijeniti?...

Read more...

 

Kraj ovršnog lešinarenja kakav Europa ne priznaje?

Piše: Ana Kuzmanić

     Europski sud doveo je u pitanje kon- pletan ovršni sustav koji omogućuje Fini, prometnoj policiji i javnim bilježnicama da provode ovrhe mimo sudova. Zašto Vlada šuti?

„Molim Vas za pomoć, strašno sam očajan, kao i moja obitelj, ne znam što mi je činiti, kako postupiti, na leđi­ma mi leži teško breme, i najgore što me moglo snaći je ovrha, u mojem domu vlada tuga i očaj, vlada bezizla­zna situacija iz koje nema izlaza...što se to danas čini građanima, radnim ljudima. zašto me država opstrui- ra u naplati mojih plaća koje mi po sudskoj presudi du­guje., a ujedno mi ista želi ovršiti kuću za znatno manji dug? Obitelj mi je pala na prosjački štap", samo je jedna od ispovijesti ovršenih građana na telefonske brojeve Sindikata umirovljenika, koji su se ovih dana užarili. Ako ne savjetnici, postali smo slušatelji, glas za utjehu.

     Prema podacima FINA-e u veljači 2017. godine bilo je 328.294 blokiranih građana s drugom od 41.65 mili­jardi kuna, od čega nešto manje od 60 posto otpada na dugove prema financijskim institucijama. To se poseb­no odnosi na banke, koje potražuju svaku drugu kunu od ukupnog duga blokiranih....

Read more...

 

Iz izvješća Pučke pravobraniteljice

DIJAGNOZA BIJEDE STARENJA - Nema zemlje za stare

Glas osoba starije životne dobi cesto je nečujan u ši­rem društvenom kontekstu, a odluke o temama koje su za njih važne donose se bez njihovog dovoljnog sudjelo­vanja