UVODNA RIJEČ

Ministarstvo poniženja

Piše: Jasna A. Petrović

     Uskoro ćemo započeti pregovore s predstavnicima ove Vlade. Okvir slike bit će Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, a motiv dvije„suprot- stavljene" grupe koje sjede. S jedne strane šest predstav­nika Sindikata umirovljenika Hrvatske i   Matice umirov­ljenika Hrvatske, a s druge predstavnici ministarstava rada i mirovinskog sustava, zdravstva, financija i socijale, te HZZO-a i HZMO-a.

     Jedni će opisivati očaj i bijedu onih koje zastupaju te oblikovati argumente za svoje zahtjeve, a drugi će odga­đati odluku. Istovremeno će ovi koji posjeduju moć od­luke, stavljati u proceduru nove zakonske izmjene bez konzultacija, a ovi koji nemaju moć smišljat će nove stra­tegije i metode borbe. Svi pritom znaju kako stariji ljudi imaju vlastiti emocionalni obrazac. Oni šute. Oni su do­bri. Neće rušiti državu.

     Ta šutnja, ta tupost, suha depresija, posljedica je emo­cionalne iscrpljenosti i poniženja kao osjećaja nemoguć­nosti kontrole vlastitog života. To je trenutak kada više nemate dovoljno mjesta za nadu, ili je ona toliko skuče­na pod napadima straha od totalnog potonuća, da vam ostaje tupost koju drugima pokušavate prikazati kao staloženo zadovoljstvo i prihvaćanje. No, dok nada, pa i strah, ujedinjuju ljude, poniženje ih u početku razdvaja, osamljuje, isključuje.

     Jeste li zadovoljni svojim životom? Hrvatski starci i starce, svi oni iznad 65 godina, uz Bugare i Mađare, naj- nesretniji su u Europi (podaci Eurostata). I kako onda ovi­ma koji imaju plaće dovoljne za nekoliko života, štednju, skijanje i Karibe usred zime, kako im objasniti da nesretni stanovnici nisu pametan izbor ni za jednu zemlju. Kako im reći da ovi koji šute nisu sretni, već samo nedovoljno hrabri. Jer su trenirani u socijalizmu i drže da je pametni­je ne dizati bunu.

     No, mi poručujemo kako hrabrost ublažava udarce sudbine. Da je bolje umrijeti na nogama. I tvrdimo da je dno vrlo blizu. I od tog dna nas neće odmaći usklađenje mirovina od 0,65 posto. Što je 16 kuna mjesečno za pros­ječnu mirovinu, a bitno manje za onih 50 posto koji imaju manje od 2.000 kuna? Zar doista veliki meštri s vrha misle da se s desetak kuna može pacificirati umirovljenike?

Zar ne shvaćaju da ljudi postaju hrabri tek kad ne vide drugi izlaz?

     A taj trenutak je došao.

 

 

 

 

 

 

 

Kakva su potrošačka prava starijih?

 


 

 

SUH i MUH pišu premijeru Plenkoviću

 

Obavezni liječnički pregled za starije od 65 prilikom produženja vozačke dozvole

      Prilikom potpisivanja Sporazuma o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe 1. veljače 2017. godine u prostorijama Banskih dvora, čelnici obje umirovljeničke udruge obratili su Vam se s posebnom zamolbom da zaustavite pokušaje ponovnog uvođenja obaveznog zdravstvenog pregleda za vozače starije starije od 65 godina prilikom produženja vozačke dozvole, jer je to suprotno europskoj praksi, neutemeljeno u prometnim statistikama MUP-a te novi financijski teret za ionako osiromašene starije osobe. Razumjeli smo da ćete tom pitanju posvetiti pozornost, utoliko više što je provedeno javno o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama zakona o sigurnosti prometa na cestama, u kojem su Matica i Sindikat umirovljenika sudjelovali svojim primjedbama i prijedlozima.

     Poštovani predsjedniče, nijedna od naših primjedbi nije uvažena, ali se iskristaliziralo kako je inicijativa za ovaj novi diskriminatorni namet na starije osobe, inicirana od strane Hrvatske liječničke komore, u zaštitu interesa lobija medicine rada.

     Naime, iako je postojećim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama u članku 233. sadržano dobro zakonsko rješenje, koje propisuje kako je liječnik dužan upozoriti pacijenta te obavijestiti policiju o promijenjenom zdravstvenom stanju pacijenta koje bi moglo utjecati na njegovu sposobnost i sigurnost upravljanja vozilom, sada se ta obveza pokušava „preseliti“ u medicinu rada. Postavljamo pitanje tko bolje od liječnika koji je liječio pacijenta, odnosno izabrani liječnik opće prakse, poznaje zdravstveno stanje pacijenta, kao i njegove dijagnoze, simptome te propisanu terapiju? Sve to je nepoznanica liječniku medicine rada koji prvi put vidi pacijenta, a nema ni uvid u njegov zdravstveni karton, pa je stoga pregled površan i isključivo u svrsi zarade (500 kuna)....

Read more...

Konstituirano Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe

 

Umirovljenici traže izvanredno povećanje mirovina

     Nakon što je 1. veljače 2017. godine potpisan Sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeće za starije osobe i umirovljenike, 17. veljače 2017. godine uz prisutnosti svih članova i njihovih zamjenika održana je konstituirajuća sjednica. Za predsjednika Nacionalnog vijeća izabran je Ante Gavranović iz Matice umirovljenika Hrvatske, dok je za potpredsjednika izabran Marinko Papuga, pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava. Podsjećamo, Nacionalno vijeće sastavljeno je od 12 predstavnika i to od četiri predstavnika Vlade, šest predstavnika umirovljenika iz redova Matice umirovljenika Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske, te predstavnika Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Nakon izglasavanja izmijenjenog poslovnika, pod točkom program rada, u ime 25 posto građana Hrvatske starijih od 60 godina i umirovljenika, predsjednik Nacionalnog vijeća Ante Gavranović izložio je hitne mjere koje su Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske usuglasile kao hitne za poboljšanje položaja umirovljenika i starijih osoba, populacije koja je zapostavljena i zaboravljena. Predstavnici umirovljenika traže da se o idućim mjerama Vlada RH i pismeno očituje....

Read more...

 

POVJERENIŠTVO SUH ZAGREB

Na fešti kod Vraza

     Povjereništvo SUH Zagreb organiziralo je 17. ve­ljače 2017. godine izlet u Samobor za članove zagrebačkih podružnica sa željom da se članovi međusobno upoznaju, a osobito članovi iz udaljenijih dijelova grada. Iako je odaziv bio nešto slabiji, zabave i druženja nije manjkalo, za što se pobrinula predsjed­nica samoborske podružnice Vlatka Novosel.

     Naime, Novosel je organizirala posjet Samoborskom muzeju i crkvi Sv. Anastazije. Muzej čuva vrijedne izložke iz povijesti Samobora i okolice, a posebno mje­sto zauzima priča o pjesniku Stanku Vrazu i njegovoj Ljubici, kojoj je posvetio zbirku pjesama Đulabije. Ne­što hrabriji su nakon posjeta crkvi otišli na šetnju uz potok Gradna podno starog grada iz 13. stoljeća, dok se dio uputio na šetnju gradom uz usputno stajanje na tradicionalnu samoborsku kremšnitu, nakon čega su svi zajedno otišli autobusom na večeru u restoran Gradna.

     U restoranu su dočekani od članova i članica po­družnica iz Samobora i Drugog Sela koji su plesali uz glazbeni duo. Uz dobro društvo i zabavu, Samobor ostaje u lijepom sjećanju unatoč tome što su izletni­ci od silnog programa i zabave propustili otvaranje Fašnika.

(Biserka Budigam)

 

HRVATSKE MIROVINE PO RECEPTU EUROPSKE UNIJE

Kakvu nam mirovinsku kabanicu kroji Vlada?

     U prijevremenu mirovinu tek sa 63 godine i s odbitkom od 0,30 posto po mjesecu ranijeg odla­ska; ukidanje privremene inva­lidske mirovine i tjelesnog ošte­ćenja; u obiteljsku mirovinu tek iza 55. godine; ukidanje pune mirovine za dugogodišnje osiguranike...

Piše: Jasna A. Petrović

     Ima li Europska unija ovlasti propisivati kakva bi u poje­dinoj zemlji trebala biti mirovinska reforma? Ne, dakako da nema. Svatko tko bi ustvrdio drugo, lagao bi, kao što su kod nas nerijetko prikazivale razne vlade i ministarstva, pokrivajući se takvim izlikama za svoje vlastite zakonske iz­mjene.

     Točno je, međutim, da je u kontekstu oporavka od eko­nomske krize i razrade strategije Europa 2020, u 2012. godini Europska komisija objavila tzv. Bijelu knjigu pod naslovom "Plan za adekvatne, sigurne i održive mirovine", u kojem je posebno problematizirala održivost mirovinskih sustava. Mnogobrojne europske države i na tragu tog dokumenta su poduzele mirovinske reforme, posljedica kojih su sve niža i manje adekvatna mirovinska primanja. Hrvatska u tome nije bila izuzetak.

     Što je u Bijeloj knjizi preporučila Europska komisija? Prvo, vezivanje starosne dobi za odlazak u mirovinu za očekivano trajanje života kao svojevrsni automatizam ili uvođenje dobi za umirovljenje od najmanje 67 godina života.

Drugo, ograničavanje mogućnosti odlaska u prijevre­menu starosnu mirovinu te onemogućavanje svih drugih oblika prijevremenog umirovljenja (uključujući i za posebne kategorije osiguranika).

     Treće, sugerirala je poticanje zaposlenih na duži rad­ni vijek bonusom u mirovinskoj formuli, a u području rad- no-pravnih odnosa omogućavanje cjeloživotnog učenja, prilagodbu radnih mjesta, bolje mogućnosti zapošljavanja starijih radnika te druge oblike aktivnog i zdravog starenja....

Read more...

 

Tražimo hitne mjere protiv siromašenja umirovljenika!

     Nakon što je 1. veljače 2017. godi­ne potpisan Sporazum o osniva­nju Nacionalnog vijeće za starije osobe i umirovljenike, 17. veljače 2017. godine u dvorani Ministarstva rada i mi­rovinskog sustava, uz prisutnosti svih članova i njihovih zamjenika, održana je konstituirajuća sjednica. Za pred­sjednika Nacionalnog vijeća izabran je Ante Gavranović iz Matice umirovljeni­ka Hrvatske, dok je za potpredsjednika izabran Marinko Papuga, pomoćnik mi­nistra rada i mirovinskog sustava. Pod­sjećamo, Nacionalno vijeće sastavljeno je od 12 predstavnika i to od četiri pred­stavnika Vlade (ministarstva rada, socija- le, financija i zdravstva), šest predstavni­ka umirovljenika - po troje iz redova Ma­tice umirovljenika Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske, te predstavnika Hrvatskog zavoda za mirovinskog osigu­ranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje....

Read more...

Ministre, ne dirajte javni mirovinski stup!

Zalaže li se ministar Ćorić za individualizaciju rizika starosti i privatizaciju mirovinskog sustava?

     Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić na konferenciji "Demografija - refleksije na mirovinski sustav", odr­žanoj 28. veljače, izjavio je kako „više nećemo imati veći stupanj ulaska u mirovinsko osiguranje ako se nasta­ve pozitivni gospodarski trendovi, a samim time će i dio koji se namiruje iz mirovinskog osiguranja biti veći, a time i deficit manji". Točnije, ministar se javno zalaže za privatizaciju i indi­vidualizaciju odgovornosti od rizika starenja, a da tako nešto ne prepo­ručuje niti Europska unija, niti je išta takvoga raspravio i odlučio hrvatski zastupnički dom....

Read more...

 

Poštanske igre oko isplate mirovina

Piše: Ana Kuzmanić

     U prošlom broju pisali smo o tome kako je umirovljenicima, pa i onima koji imaju zdravstvenih poteškoća, a koji su umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine, onemoguće­no primanje mirovine putem pošte te kako je nejasno u čiju domenu to pi­tanje spada - područje odgovornosti Hrvatske pošte ili Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Još jednom smo odlučili provjeriti kako bilo koji umirovljenik može ostvariti isplatu mi­rovine putem pošte. Trenutno, prema podacima HZMO-a za veljaču ove go­dine, takvu mogućnost koristi 113.397 umirovljenika, manje od deset posto svih umirovljenih. Daleko je više onih koji su manje mobilni ili su im banke nedostupne. Kako će oni do mirovine?...

Read more...

 

Izbrisani umirovljenici

Tisuće izbezumljenih umirovljenika su trčali od banke do Fine, od Fine do HZMO-a, plakali, molili...

     Mnogi naši umirovljenici 1. ožujka ove godine umjesto mirovine, poljubili su šaltere. Hrvatskoj poštanskoj banci, jedinoj preostaloj u domaćem vlasništvu, koja posluje s visokom dobiti, proradio je po­jačani apetit za profitom i odlučili su se namiriti od sit­nih štediša koji, zamislite, koriste njihove račune i tamo stvaraju dugove. Da, točno ste čuli, nije riječ samo o oni­ma koji su negdje neodgovorno trošili, pa sad imaju ovr­he na računima, već ima i takvih kojima se zbog„držanja zaštićenog računa" za svaki slučaj, nagomilali bankovni nameti (10 kuna na mjesec). Tako je uvaženi bankar To­mislav Vuić (mjesečna plaća 86.000 bruto) donio odluku kako će sve te sitne dugove za oko 3.000 klijenata pro­dati agenciji za otkup dugovanja B2 Kapitalu za petinu vrijednosti, a onda te suvišne i prazne račune zatvoriti.

     Kako htio, tako i učinio, valjda očekujući i bonus za takav poslovni potez. Tisuće izbezumljenih umirovljeni­ka su trčali od banke do Fine, od Fine do HZMO-a, pla­kali, molili, a gospoda iz banke su bila uvjerena kako su ispravno postupili. Ta ti sitni štediše ni ne zaslužuju išta drugo nego da ih se izbriše, jer su im sva primanja tu negdje oko jadnih tisuću kuna, i to na dva računa.

Kaže HPB da su oni uredno poslali tjedan dana ra­nije obavijest korisnicima kako su im prodali dugova­nja. Samo ih ovi nisu dobro shvatili. Jer tko bi bio tako maštovit i razumio da će mu banka prodati drugom (a zašto ne njemu samome?) njegov dug. I zatvoriti račun. I zaključati život.

 

ZAGREB: Novi odjel za oboljele od Alzheimerove bolesti

      U domu za starije osobe Maksimir 12. siječnja 2017. godine otvoren je novi odjel za smještaj osoba obo­ljelih od Alzheimerove bolesti. Odjel je otvorio gradonačelnik Milan Ban- dić, a otvorenju su nazočili pročelni­ca Gradskog ureda za socijalnu zaš­titu i osobe s invaliditetom Višnja Fortuna, zamjenica Romana Galić te savjetnice istog ureda, ravnateljice domova za starije osobe, predstavni­ci centara za socijalnu skrb, te udru­ga umirovljenika i starijih osoba gra­da Zagreba....

Read more...

 

SURADNJA SUH-A I MUH-A

Josip Kovačić, predsjednik MUH-a: Poželjno veće jedinstvo umirovljenika

      Matica umirovljenika Hrvatske uspos­tavila je dobru suradnju sa Sindika­tom umirovljenika Hrvatske. Postoji niz inicijativa koje su zajednički pokrenute, a i u Nacionalnom vijeću su članovi Matice i SUH-a. Koliko je važno jedinstveno dje­lovanje umirovljenika u Hrvatskoj, a posebno i kada je riječ o suradnji umirovljeničkih stranaka i udruga među­sobno. Ima li prijedloga da se ta suradnja proširi i ojača?

     Sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske uspostavljena je dobra suradnja, pogoto­vo u zajedničkim nastupima prema minis­tarstvima i Vladi RH. U svjetlu pogorša­nog položaja umirovljenika i starijih oso­ba, potpisan je Sporazum o suradnji i zajedničkom djelovanju Matice umirovlje­nika i Sindikata umirovljenika Hrvatske. Matica i Sindikat umirovljenika, udruge koje okupljaju oko 300.000 članova, upu­tile su Vladi i ministarstvima brojne prijed­loge i konkretna rješenja za umirovljenike u skladu s europskom praksom, a najviše se zalažu za ona rješenja koja bi zausta­vila proces njihovog daljnjeg osiromaši­vanja i osigurala dostojanstven život u trećoj dobi.

     Svakako da je poželjno jedinstvo u djelovanju umirovljenika u borbi za njiho­va prava i dostojanstven život u toj dobi. Matica je već puno puta upozorila da nije dobro imati toliko umirovljeničkih strana­ka koje jedna drugoj konkuriraju i drobe glasove. U registru političkih stranaka evidentirano je čak 14 umirovljeničkih, a po tome smo svjetski rekorderi. Matica se protivi tolikim podjelama i zalaže se za jedinstvo u zastupanju interesa najstarije populacije.

(Savan Tomašević u Hrvatskom umirovljeničkom listu)

 

INOZEMNE MIROVINE: Pravedniji obračun?

     Siječanjska porezna reforma ispravi­la je nepravedno oporezivanje ino­zemnih mirovina koje su se od 2012. godine oporezivale kao da je riječ o drugom dohotku, pa stoga novi način opo­rezivanja predstavlja pozitivni korak napri­jed. Naime, umirovljenici koji primaju i inozemnu mirovinu sada će plaćati porez na iznos mirovine iznad 3.800 kuna, a ne kao što je dosad bilo da plaćaju porez na puni iznos mirovine.

     Na primjer, u slučaju da umirovljenik prima dvije tisuće kuna mirovine iz Hrvatske i dvije tisuće kuna mirovine iz Slovenije, dosad je plaćao 240 kuna poreza mjeseč­no na inozemnu mirovinu. Sadašnjim izmjenama, „domaća” i inozemna mirovina se zbrajaju i porez se plaća na onaj iznos koji premašuje 3.800 kuna, Točnije, u ovom slučaju razlika izno­si 200 kuna čime mjesečna porezna obveza iznosi 24 kune umjesto 240 kuna.

Stope oporezivanja od 24 i 36 posto

     Podsjetimo, Hrvatska je 2012. godine počela oporezivati inozemne mirovine i to na isti način kao i sve druge dohotke po stopama od 12, 25 i 40 posto. Sadašnja stopa oporezivanja iznosi 24 posto za iznose iznad 3.800 kn, dok će se pod udarom veće stope od 36 posto naći samo umirovljenici čije su mirovine veće od 17.500 kn te će se stopa obračunavati na razliku iznad 17.500 kn. Važno je napomenuti kako su porezne stope za umi­rovljenike umanjene za 50 posto, odnosno iznose 12 i 18 posto. Prema procjenama Ministarstva financija iz prosinca 2016. godi­ne, porezne obaveze svih umirovljenika, domaćih i inozemnih, bit će smanjene za 125 milijuna kuna, ali većinu tog smanjenja osjetit će ljudi koji primaju inozemnu mirovinu....

Read more...

Aktualno arhiva