UVODNA RIJEČ

Sretna nam Nova Godina!

              Svuda gužva oko kontejnera,

              Ponajviše kada sumrak pada,

              Svima nam je potrebna večera.

              I siromah večeri se nada.

           ( Ivica Spionjak, Slavonski Šamac)

     Nema ni božićnice za umirovljenike....tu privilegiju imamo samo kad su izbori. Šteta da izbori nisu svake godine (Dragica Smoljo Čačulović, Slavonski Brod)

     Teška je sramota posezanje iz radničkih mirovina koje su davno zarađene, otimati novac i davati onima koji tu nisu dali ni kunu, niti lipu. Mirovine branitelja, partizana, do­mobrana itd. trebaju ići iz državnog proračuna. Zbog istih mi umirovljenici imamo prosjek cijelog radnog staza od jedva 35%. Mi zaradili, a oni troše. Sramota. I ne možemo im ništa. Povlašteni su i zaštićeni bolje od bijelih polarnih medvjeda. Dao im Bog da jednog dana oni dozive Božić bez kruha. (Spomenka Adamović, Slavonski Brod)

     Poštovani, pitamo se mi koji dobivamo naknadu od 1.200 kn za nezaposlene kako je nama, niti božićnica, a kamoli da nas se tko sjeti. Zar mi koji smo radili 30 i više godina sada dok čekamo mirovinu na burzi, nemamo ni za život. Sramota za našu vladu jer nas je ostavila da kopamo po kontejnerima....i Božić čekamo bez jela. (Trezika Bešvir, Za­greb)

     Ja sam protiv da se povećaju mirovine! Meni je mirovina mala, jer sam morao ići u invalidsku mirovinu pošto mi je 5 x operirana kralježnica. Sad zadnji put kad su usklađi­vali mirovinu, meni su podigli 7 kuna i 15 lipa. To meni ne treba. Neka pripoje na Plenkovićevu plaću. Nekima dižu mirovine za 2.500 kn a nekima 7,15 kn. (Geza Lakatos, Zmajevac)

     Oni ne shvaćaju da će i oni jednog dana biti umirovljenici i neće biti na vlasti pa se i njihov status može promijeniti. Ništa nije vječno pa ni vlast. (Stjepan Marinić, Zagreb)

     Ne znam kako natjerati vladu da shvati da radi masovno ubijanje umirovljenika koji imaju mirovine ispod socijal­nog minimuma. Ubijaju nas onako zločinački i nadam se da će i njima netko suditi za zločin. (Marica Dominović, Val­povo)

     Mi nemamo državu jednakih, već jednakijih, podobnih i pohlepnih spram obezvrijeđenih. Ovo ni najcrnji neprija­telj nije radio što su nama naši napravili. Ovo je tragedija većine građana RH. (Milica Sučić, Split)

Mi bi sada nakon 40 godina punog staža trebali barem spavati mirno i živjeti dostojno čovjeka. Nije stvar samo u veličini mirovine, već i u odnosu prema nama. Mi po zako­nima vrijedimo manje od psa. Ako je pas napušten i luta, kazna je 15.000 kn. Ako starija osoba bude zanemarivana, kazna je 10.000 kn. Eto, to boli. (Zoja Zorić,Zagreb)

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 


 

 

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE UPUTIO

OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKU VLADE RH

ANDREJU PLENKOVIĆU

„Premijeru, imate za sve, samo ne za siromašne umirovljenike i starije osobe!“

 

     Ove godine, premijeru Plenković, riječju i djelom pokazali ste koje su skupine u fokusu vašeg interesa. Tako su mirovine po posebnim propisima porasle za 10 posto, od 1.250 kuna povećanja za saborske zastupnike, do 2.500 kuna za umirovljenike s najvišim mirovinama.

     Početkom godine kroz poreznu reformu podigli ste samo mirovine veće od 6.300 kuna, i to za 6 do 3.500 kuna, dok ste onih 600.000 umirovljenika koji imaju mirovine ispod hrvatske linije siromaštva, opet previdjeli. To Vam se i moglo omaknuti, da se isti princip niste nastavili i kasnije.

     Onda ste odlučili da se hitno moraju povećati i proširiti prava svim braniteljima, od kojih je veći dio doista živio od socijalne pomoći, ali ste pri tom skratili potreban staž za umirovljenje i usvojili brojne nove beneficije, čineći to bez potrebne transparentnosti. I opet ste zaboravili one koji su izgradili tvornice, škole, ceste…, sve ono što su branitelji imali čast braniti.

     Radosno ste podržali da se iz hrvatskog radničkog fonda (od povrata dijela mirovina iz zemalja bivše Jugoslavije) isplate dugovanja i povećaju mirovine za 6.800 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, jer ste to obećali jednom zastupniku za njegov glas ili naprosto zato što su vam i oni prioritetniji od siromašnih hrvatskih umirovljenika.

     Sad ste i za novi glas za proračun u radnički mirovinski  fond „udomili“ 3.860 štediša iz bankrotiranog privatnog mirovinskog fonda „Royal“, iako ste to trebali pokriti iz troškova posebne namjene, jer je riječ je o prevarenim radnicima od strane privatnog vlasnika, čiju ste imovinu mogli oduzeti. Odluka teška 45 milijuna kuna godišnje.

     Pozdravljamo što ste odlučili podići bruto minimalnu mirovinu za 5 posto, ali ste pri tom ignorirali zahtjeve umirovljeničkih udruga da se i umirovljenicima uvede minimalna mirovina u visini od 50 posto minimalne bruto plaće. Njih ste ostavili da i dalje skupljaju boce i žive u bijedi, naglasivši tek da ćete im podići mirovine za 2 posto. Pri tom ste pogrešno naveli da je riječ o povišenju mirovina, iako je samo riječ o redovitom usklađivanju prema lošem zakonskom rješenju usvojenom još od Kukuriku vlade. Čak ni model usklađivanja niste prihvatili poboljšati, pa su tako nove mirovine potonula na samo 36 posto prosječne neto plaće. Najniže u regiji, na dnu u Europskoj uniji.

     Svjesni ste, kažete, siromaštva starijih, onih koji preživljavaju sakupljanjem boca i prehranjivanjem iz kanti za smeće, no Vi ste ove godine otvorili javnu kuhinju u Mostaru, a ne u Zagrebu. Drago nam je da je Hrvatska uz svoj narod u Hercegovini, ali nam nije drago da kao premijer Hrvatske niste uz svoje siromašne umirovljenike i starije osobe koji jedva preživljavaju u Hrvatskoj. Ili ih ne vidite i ne čujete, ili ih ne prepoznajete kao svoju glasačku mašineriju, jer bi biste im u protivnom dali makar simboličnu božićnicu uz ove posne blagdane. Zato, premijeru, probudite se i hitno uvedite brane protiv siromaštva – minimalnu mirovinu u visini od 50 posto bruto minimalne plaće i model usklađivanja u 100-postotnom iznosu povoljnijeg indeksa. Ako mislite čekati sveobuhvatnu mirovinsku reformu do kraja iduće godine, mnogi će pomrijeti, a drugi će na cestu - porućuje Sindikat umirovljenika u svom priopćenju od 5. prosinca 2017.

 


„IZVOZ" IZ DANSKE: Bicikliranje sa seniorima

     Biciklirajući do posla, Danac Ole Kassow svakodnevno je viđao 97-godišnjeg Thorkilda, korisnika staračkog doma, kako sam sjedi na klupi i uživa u sunčanome danu. To mu je dalo ideju koja se proširila na 14 zemalja. Jednoga dana Ole se pojavio u staračkom domu sa rikšom spojenom na bicikl i poveo Thorkilda u vožnju gradom, kako bi ponovno posjetio mjesta svog djetinjstva i podijelio s njim svoju životnu priču. Idućeg dana i ostali su se stanovnici doma također že­ljeli voziti s njim pa je Ole pokrenuo udrugu „Cycling without age" (Bickiranje bez godina) u kojoj volon­teri na biciklima-rikšama voze svoje sugrađane starije dobi. Mnogima od njih to je jedinstvena prigoda da malo izađu iz doma, naročito zato što ih dosta zbog zdravstvenog stanja ima ograničene mogućnosti kretanja. To im je rijetka prilika da iziđu van, na sunce, a jednostavna zadovoljstva poput osjećaj vjetra u kosi i razgledavanje grada pričinjaju im veliku radost.

 


 ŽIVOT KOD KUĆE: Kad te pazi tvoj robot

     Kako će starije osobe u budućnosti moći produžiti život u vlastitom domu? Uz pomoć plaćenih javnih servisa ili privatno angažiranih njegovateljica? Ne, kažu znan­stvenici, uz pomoć robota! 2004. u filmu "Ja, robot," lik mrzitelja robota (Will Smith) šokiran je kad dolazi k majci i otkrije kako joj robot peče pitu za ručak. Danas je, čak i u Hrvatskoj, normalna stvar da u bolje sto­jećim kućama imaju robot-usisivač koji sam prepoznaje kad treba nešto očistiti i kruži sam po kući.

     Roboti su danas na usluzi i za podizanje u krevet, hranjenje pacijenata, davanje lijekova, a uskoro bi se mogli koristiti i au­tomobili koji bi sami vozili, robot-psići ili roboti za igranje šaha. Moguće je očekivati da će zbog ubrzanog starenja stanovništva kroz desetak godina roboti preuzeti 24-sat- nu dugoročnu skrb o starijima, jer su pouz­daniji od - ljudskog njegovatelja, koji podli­ježe zaboravu, prehladi, umoru, nedolasku. Znanstvenici se trude stvoriti robote za sta­rije koji će s njima moći i razgovarati, kako bi im takav oblik skrbi postao prihvatljiviji, piše u američkom Smithsonian Magazine.


BRANITELJI I RADNICI

Križne postaje braniteljskih mirovina

     Nakon što je Hrvatski sabor 30. studenog 2017. prihvatio novi Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, braniteljima se bitno proširuju prava u odnosu na postojeća rješenja. Za njegovu provedbu, u re­sornom ministarstvu za 2018. godinu potrebno je osigurati dodatnih 219,2 milijuna kuna za Ministar­stvo hrvatskih branitelja, što u odnosu na sredstva osigurana u 2017. godini predstavlja povećanje od 44,5 milijuna kuna, dok se odredbama novog zako­na u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, taj iznos podiže za dodatna 64 milijuna kuna. U stvar­nosti će to biti i puno veći ceh.

     Zakon je podržalo 93 zastupnika, protiv je bilo 15, a suzdr­žanih troje. Od više od 20 amandmana odbijeni su svi oporbe­ni, osim jednog Neovisnih za Hrvatsku.

Eto koje su najvažnije promjene koje donosi zakon:...

Read more...

 


 

3. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Priča radi priče

„I o pticama pjevicama se raspravlja u Saboru, samo ne o najvećoj skupini ugroženog starijeg stanovništva", naglasio je predsjednik Nacionalnog vijeća Ante Gavranović

 

     Tek nakon prosvjeda umirovljenika u šest hrvatskih grado­va započelo je radom Nacionalno vijeće za umirovljeni­ke i starije osobe, koje je do tada praktički godinu dana mirovalo. Prva radna sjednica održana je tjedan dana nakon prosvjeda, a na njoj je kraće vrijeme boravio i ministar rada i mirovinskog sustava, kao i tek izabrana državna tajnica za mi­rovinski sustav Majda Burić, te novoimenovana pomoćnica mi­nistra rada i mirovinskog sustava Melita Čičak. Na sjednici, koja je prošla uz stanovite napetosti, raspravljano je o zahtjevima Sindikata umirovljenika Hrvatske, dok su predstavnici Matice umirovljenika istupili s različitim prioritetima.

     Kako se sukladno Sporazumu o osnutku Nacionalnog vije­ća izrijekom naglašava potreba da umirovljeničke udruge uoči sjednica usuglase svoja stajališta, te je takav obvezni postupak usuglašavanja predviđen i Sporazumom Matice umirovljenika i SUH-a od ožujka 2016., bilo je za očekivati da će se barem za 3. sjednicu   Nacionalnog vijeća provesti potrebno obvezno uskla­đivanje mišljenja. Na žalost, unatoč pokušaju predsjednika Nacionalnog vijeća Ante Gavranovića, te suglasnosti Sindikata, Matica je pismeno odgovorila kako su spriječeni te su dostavili samo dva usuglašena zahtjeva, jedan za usklađivanje mirovina po novoj varijabilnoj formuli i drugi za promjenu modela obi­teljske mirovine. K tome, ministar i njegova državna tajnica bili su spriječeni sudjelovati....

Read more...

 Pozitivci dulje žive

     Milijuni ljudi moglo je spriječiti svo­ju bolest ili ranu smrt. Postoje jed­nostavne mjere za duži i zdraviji život na zemlji. Koje?

     Prvo, shvatimo da duži život ovisi uglavnom o nama samima. Na početku prošlog stoljeća top ubojice su bile zara­zne bolesti - upala pluća, gripa, tuberkulo­za, proljev, difterija. One su bile odgovorne za trećinu svih smrtnih slučajeva. Danas, zahvaljujući medicinskom napretku, higi­jenskim i drugim javnozdravstvenim mje­rama, te su bolesti na donjim mjestima liste opasnih oboljenja. Danas su glavne ubojice ateroskleroza i rak, koje su odgo­vorne za čak 75 posto smrtnih slučajeva, koje nisu u vezi s nesretnim slučajevima odraslih osoba. Ipak, razuman, oprezan i budan pojedinac može učiniti više za svo­ju zaštitu od tih bolesti, nego što to može učiniti liječnik. Znajući to, dobivamo poti­caj da budemo manje fatalisti i da vodimo veću brigu o sebi....

Read more...

 Povelja suradnje zagrebačkoj Matici

     Na tradicionalnoj godišnjoj svečanosti Matice umirovljeni­ka grada Zagreba pod nazivom „Otvorena vrata", održanoj 21. studenog potpredsjednica SUH-a Biserka Budigam uručila je Povelju suradnje u povodu 25. obljetnice SUH-a predsjednici   Matice umi­rovljenika grada Zagreba Mariji Kalebota. Istaknula je pritom kako je ovo priznanje za dugogodišnju iskrenu, uspješnu suradnju u brizi za umirovljenike i starije osobe, a osobito u borbi za ostvarivanje njihovih prava. Naglasila je i kako je predsjednica Kalebota pozvala članove Matica umirovljenika gra­da Zagreba da se pridruže pro­svjedu SUH-a održanog 10. listo­pada te je javno pozdravila skup na Trgu bana Josipa Jelačića.

     Zahvaljujući na dodijeljenom priznanju, Kalebota je još jed­nom naglasila da je ponosna što su članovi Matice umirovljenika grada Zagreba sudjelovali u pro­svjedu i naglasila da je ipak očeki­vala veći odaziv umirovljenika na prosvjedu.

 

 


BLOKIRANI I PONIŽENI

Miriam Kervatin, predsjednica Udruge Blokirani

Dugovi bez srca

     Miram Kervatin, rođena Puljan­ka, javnosti je poznata kao predsjednica Udruge „Blokira­ni", osnovane radi promicanja, unapri­jeđena i ostvarivanja prava građana kojima je blokiran dohodak, mirovina, imovina ili bankovni računi i koji stoga žive u uvjetima krajnjeg siromaštva i socijalne nejednakosti. S obzirom na blokadu računa, ovrhu, a katkad i delo­žaciju, sve više njih završava i na cesti.

     Kako objašnjava, zagovara uređenu pravnu i socijalnu državu po kojima se pametnim i pristojnim ljudima sred­njeg sloja društva kojima se, zbog loših odluka nesposobnog vodstva na vlasti, pogoršao standard, ugasio obrt, pro­pala trgovina, ili su pak prisilno poslani u prijevremenu mirovinu ili su zbog propasti i lošeg vođenja svoje firme (Kamenskog, INA-e, brodogradilišne i tekstilne industrije...) izgubili posao pa su im se dramatično smanjila pri­manja, a već su bili zaduženi. Blokirani traže da ih se ne kažnjava, da ih se ne blokira doživotno i nabija na stup sra­ma i kamatari, kao danas u Hrvatskoj. Istodobno se „velikim poduzetnicima", koji su do jučer „nosili gaće na štapu", opraštaju milijarde duga kroz predstečajne nagodbe....

Read more...

OVRHE NAD BAKAMA I DJEDOVIMA

Što kad pod stare dane morate plaćati alimentaciju?

     Kad roditelji nakon razvoda, iz op­ravdanog ili neopravdanog razlo­ga, ne plaćaju dosuđeno uzdrža­vanje vlastite djece, slijede tužbe protiv bake i djedova, odnosno, roditelja oso­be koja namjerno ili nenamjerno uskra­ćuje financijsku podršku svom djetetu. Kako doznajemo od struke, takvi se slu­čajevi, koliko god se činili nepravedni­ma ponekad, ipak javljaju u hrvatskom sudstvu, no - nisu česti. Zakon takvu mogućnost predviđa, no uvjeti plaća­nja alimentacije nisu istovjetni onima u slučaju kad je roditelj zakonski pri­moran financijski potpomagati dijete. Pregledom medijskih napisa o takvim slučajevima, gdje su bake i djedovi prisiljeni iz vlastitih malih mirovina pomagati jedno ili više unučadi, daje se naslutiti kako je zakon nepravedan, u potpunosti protivan pravu baka i djedova na dostojanstven život. Što je točno i - što je pravedno? Prisjetimo se jednog od tih slučajeva.

     Djed djevojčice na sudu se uspro­tivio tužbi unuke govoreći da ni sam nema dovoljno novaca za život jer kao jamac, umjesto sina, mora plaćati kre­dit od oko tisuću kuna, a usto i sam otplaćuje manji kredit. Kako djed pri­ma mirovinu od 3.800 kuna te još 67 eura njemačke mirovine, zdrav je, živi u svojoj kući, sud je - imajući na umu njegove obveze za dva kredita koje ima - presudio da je dužan za unuku plaćati 650 kuna mjesečno, navodeći da će se preostali dio iznosa potreban djevojčici namiriti iz dječjeg doplatka. Iz presu­de djedu, koju je u zagrebačkoj Palači pravde obrazložila sutkinja i koja je ka­snije postala pravomoćna, saznajemo kako je uzdržavanje maloljetnog djete­ta zakonski i životno prioritetno u od­nosu na vraćanje bilo kakvih kredita, a osobito kredita za kupnju automobila.

     Ovakve tužbe, u kojima unuci tuže bake i djedove radi plaćanja alimenta­cije, koje su se prije događale izuzetno rijetko, posljednjih godina zbog krize i nezaposlenosti rastu, iako ih je oče­kivano malo u odnosu na broj tužbi djece protiv roditelja zbog neplaćanja alimentacije. Kad im roditelj s kojim ne žive ne plaća uredno dosuđenu ali­mentaciju, tada djeca mogu tužiti baku i djeda, a na sudu ih zastupa roditelj s kojim žive. Najčešće su to majke, jer kod nas još uvijek u 85 posto slučajeva djeca nakon razvoda žive s majkama.

Pravedno i opravdano?

     Je li to pravedno i u kojim slučajevi­ma opravdano?

     Važno je naglasiti kako u takvim slučajevima, kao ni u „standardnim" tužbama djece protiv roditelja za ali­mentaciju, nema - automatizma. U sporovima u kojima su tuženi baka i djed, sud mora utvrditi plaća li roditelj dosuđeni iznos uzdržavanja za dijete te, ako ne plaća, sud utvrđuje potrebe dje­teta i mogućnosti bake i djeda, njihove prihode i rashode, imovinsko stanje i osobne potrebe, kaže riječki odvjetnik Nikola Pranjić. Iznos uzdržavanja za di­jete dosuđen roditelju nikako ne znači da se automatski prenosi na baku ili djeda, jer sud mora voditi računa i o potrebama baka i djedova te njihovim mogućnostima da umjesto vlastite dje­ce plaćaju alimentaciju za unuke pa te alimentacije znaju biti manje no što bi bile da ih plaća roditelj....

Read more...

POSLJEDNJI POZDRAV

Juraj Ivanković, počasni predsjednik SUH-a

     Juraj Ivanković, osnivač, prvi i počasni predsjednik Sindi­kata umirovljenika Hrvatske, preminuo je 5. prosinca 2017. u Domu za starije osobe Maksimir u Zagrebu, a obitelj ga je pokopala u uskom krugu 7. prosinca na sisačkom groblju Vik- torovac. Žao nam je što predstavnici SUH-a, njegovog„djete- ta" i misije, nisu imali priliku ispratiti ga na konačni počinak.

     Jurica je još 26. listopada namjeravao doći na 17. svečanu skupštinu SUH-a u povodu 25. obljetnice osnutka te umirov­ljeničke udruge osnovane u kolovozu 1992., koju je vodio kao prvi predsjednik sve do 2000. godine. No u posljednji trenutak je javio kako nema snage doći preuzeti nagradu i družiti se sa svojom udrugom.

     Važno je napomenuti kako je upravo Ivanković udario borbene temelje Sindikata umirovljenika, koji se od svog osnutka gorljivo zalaže za poboljšanje prava umirovljenika i starijih osoba, te ga ujedno i uveo u „europsku obitelj", toč­nije u članstvo FERPA-e (Europske federacije umirovljenika i starijih osoba).

     Za taj svoj predani rad je višestruko nagrađivan. Na 17. skupštini SUH-a ove godine dodijeljena mu je Nagrada SUH-a za životno djelo, a u povodu 20. obljetnice odlikovan je Redom Hrvatskog pletera za osobit doprinos i ostvarene uspjehe u obrani i promicanju socijalnih, radnih, zdravstve­nih i drugih prava umirovljenika i starijih osoba. Prethodno je za svoj pedagoški rad nagrađen Nagradom„Ivan Filipović" za unapređenje pedagoške teorije i prakse.

     Jurica, nedostajat će tvoji česti pozivi, prijedlozi, ideje, upozorenja.

     Počivao u miru, prijatelju.

Aktualno arhiva